Spremnost za školu: Obitelj u fokusu

Polazak u školu ključan je događaj za dijete, ali i njegovu obitelj. Sasvim je razumljivo očekivati zabrinutost roditelja. Hoće li se dijete prilagoditi zahtjevima škole, hoće li biti dobar učenik, hoće li mu se u školi svidjeti… samo su neka od mnogobrojnih pitanja na koje roditelji traže odgovore. Hoće li dijete biti spremno za školu ne ovisi samo o njegovoj životnoj dobi već i o nizu karakteristika – tjelesnoj razvijenosti, sposobnostima, znanju, socio-emocionalnim vještinama.

Osim toga, početna uspješnost djeteta u školi ne ovisi samo o spremnosti djeteta, već suvremeni pristup u potpunosti prihvaća interakcijski model u kojem je za uspjeh u školi važna podrška obitelji, vrtića/škole i šire okoline. Djetetu se pružanjem kvalitetne okoline, kvalitetnih predškolskih i školskih programa, suradnjom vrtića/škole s roditeljima daje mogućnost za maksimalni razvoj potencijala.

Istraživanja odnosa spremnosti djeteta i utjecaja obiteljskih faktora

Novija istraživanja podupiru koncept interakcijske spremnosti, pri čemu se posebice naglašava utjecaj obiteljske okoline za kognitivnu spremnost djeteta za školu. Roditeljska uključenost, definirana kao zbroj različitih oblika pažnje i angažmana koje dijete dobiva od roditelja, pokazuje se kao najvažniji prediktor za početnu uspješnost u svladavanju čitanja i pisanja kod djeteta. Čimbenici koji umanjuju djetetovu spremnost za školu su: obitelji u kojima majka ima obrazovanje niže od srednje škole, jednoroditeljske obitelji, obitelji koje primaju socijalnu pomoć, obitelj pripadnika manjina u kojima se ne govori domicilnim jezikom, obitelji u kojima je izraženo emocionalno zanemarivanje, prezaposlena obitelj u kojoj je izraženo nenamjerno zapuštanje i zanemarivanje djeteta (Čudina Obradović, 2008).

Roditelji su, osim u kognitivnom poticanju, ključni faktori u poticanju socio-emocionalnog razvoja kod djeteta. Njihov utjecaj očituje se ponajviše u suzbijanju teškoća separacijskog tipa – dijete kontrolira svoje emocije, ne troši puno vremena na odvajanje od roditelja i bez većih poteškoća pridružuje se svojoj skupini vršnjaka.

U istraživanju čimbenika koji utječu na spremnost za školu, odgojitelji i učitelji Istarske županije na prvom mjestu navode poticajno obiteljsko okruženje (njih 83%), u nešto manjem postotku (82%) slažu se da su to biološke karakteristike djeteta (npr. psihomotorika, pozornost i sl,), interakcija s vršnjacima (72%) i pohađanje predškolske ustanove (65%). Manje od jedne trećine odgojitelja i učitelja smatra da na spremnost djeteta za školu utječe dob djeteta, organizirana priprema za školu, kurikulum vrtića i kurikulum škole. Iz izjave jedne ispitanice: „Mislim da je jednako važno pripremati i roditelje budućih prvašića. Organizirati radionice i predavanja, upoznavati roditelje s obvezama i načinom podrške djetetu…” jasna je važnost i uloga roditelja.

Priprema za školu je proces, ne odvija se neposredno prije škole, već se dijete  priprema za školu od najranijeg djetinjstva. Roditelj dijete ne treba podučavati specifičnim školskim vještinama kao što su čitanje, pisanja i računanje, ali mu moraju omogućiti poticaj i stvarati prilike za upoznavanje novih i raznolikih sadržaja koji će mu olakšati usvajanje istih.

Što ako dijete nije spremno za školu? Odgoditi početak školovanja ili?

U slučaju da roditelji primijete teškoće u psihofizičkom razvoju djeteta važno je da što ranije kontaktiraju stručnu službu vrtića/škole i upozore na uočene teškoće kako bi se pristupilo njihovom uklanjanju. Prije upisa u prvi razred zakonom je propisano da dijete mora biti obuhvaćeno procjenom psihofizičkog stanja što se odnosi na liječnički pregled i procjenu od strane  stručnih suradnika škole (psiholog, pedagog, edukator rehabilitator, logoped).

Kod djece najčešće nisu sve sposobnosti i vještine ravnomjerno razvijene. Dešava se da je u nekim vještinama dijete superiorno (npr. govorni razvoj), a istovremeno u nekim može imati poteškoća (npr. grafomotorika). Prilikom testiranja i opažanja stručni suradnici škole dat će povratne informacije roditeljima o spremnosti djeteta za školu, te po potrebi savjetovati kako da dijete, do polaska u školu, razvije specifične sposobnosti. Ako Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog razvoja djeteta ustanovi da dijete nije spremno za polazak u školu (najčešće zbog zdravstvenih razloga, nedovoljno razvijenih predvještina za početno čitanje i pisanje, poteškoća u govoru, emocionalne nezrelosti…) predložit će odgodu upisa na godinu dana. Unutar godinu dana, djetetu se preporučuje intenzivniji rad na razvoju specifičnih vještina kako bi uz podršku roditelja, odgojitelja ili stručnjaka dijete dobilo odgovarajući poticaj. Roditeljima prijedlog odgode nije uvijek lako prihvatiti i ne moraju se složiti s prijedlogom. Praćenjem učenika zamjećuje se da je većina djece kojoj je odgođen upis, sljedeće godine u potpunosti doraslo zahtjevima škole i uspješno napreduje.

Ponekad roditelji sami iskazuju želju za odgodom. Odgodu ne može tražiti roditelj, ali može iskazati svoju zabrinutost Stručnom povjerenstvu škole koje će, uvažavajući razmišljanja roditelja, predložiti što je za dijete najbolje.

Što ako dijete ima poteškoća u razvoju?

Kad dijete, čak i nakon odgode upisa, uz odgovarajući poticaj u predškolskoj ustanovi, obitelji i specijaliziranim ustanovama ne pokazuje bitni napredak, razmatraju se mogućnosti  za njegovo školovanje uz primjereni oblik školovanja. Uzimajući u obzir dostavljenu dokumentaciju i rezultate dobivene ispitivanjem i opažanjem koja provodi Stručno povjerenstvo škole, uz mnogo promišljanja i opreza, u suradnji s roditeljima donosi se prijedlog o primjerenom programu odgoja i obrazovanja.

Što ako je dijete naprednije u odnosu na vršnjake?

Ako dijete nije školski obveznik, odnosno rođeno je nakon 1. travnja tekuće godine,  a njegovi roditelji i stručnjaci u predškolskoj ustanovi smatraju da je spremno za školu, moguće je od strane roditelja podnijeti zahtjev za prijevremeni upis. Prethodno, važno je dobro promisliti je li dijete zaista u svim područjima razvoja naprednije u odnosu na svoje vršnjake. Ponekad razlozi za prijevremeni upis mogu biti praktične prirode (npr. djetetu se ne ide više u vrtić ili želi biti sa svojim prijateljem). Jedna takva odluka može imati dalekosežne posljedice na djetetov uspjeh i prilagodbu u školi. Upravo iz tog razloga, procjeni psihofizičkog stanja djeteta iznimno se pažljivo i detaljno pristupa te se pravo ostvaruje na osnovu prijedloga Stručnog povjerenstva škole uz pretpostavku da će dijete postizati rezultate u gornjim granicama prosjeka u odnosu na polaznike prvog razreda.

Za iznimno spremnu djecu, iako nisu školski obveznici, roditelji i odgojitelji često ne žele zatražiti prijevremeni upis jer im žele “osigurati još jednu godinu igre”. Ako dijete pokazuje intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost, polaskom u školu može samo adekvatno poticati svoje kapacitete i nema razloga dijete zadržavati u predškolskoj ustanovi.

Je li moguće prognozirati početnu školsku uspješnost?

Tijekom provođenja postupka psihofizičkog stanja djeteta od strane psihologa najčešće se provode standardizirani testovi spremnosti za školu. Na osnovu dobivenih rezultata može se predvidjeti početna uspješnost djeteta u školi.

Generalno, dobre preduvjete za uspješan početak školovanja ima dijete koje je intelektualno i socio-emocionalno zrelo za školu. Što to konkretno znači?

Obitelj snažno utječe na spremnost djeteta za školu. Važno je za bilo koje pitanje i nedoumicu obratiti se odgojiteljima/učiteljima ili stručnim suradnicima u vrtiću/školi. Zajedničkom suradnjom moguće je prevladati poteškoće i pronaći adekvatno rješenje za siguran i uspješan polazak u prvi razred.

Morena Šuran, psihologinja
Gordana Vorkapić Jugovac, psihologinja

Literatura:

• Čudina-Obradović, M. (2008). Spremnost za školu: višestrukost značenja pojma i njegova suvremena uporaba. Odgojne znanosti, 10(2), 285-300.

• Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta i učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN 67/2014; NN 63/20). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

• Vorkapić Jugovac, G. & Galant Ardalić, K. (2022). Kompetentna prvašić i/ili kompetentna škola, Zdravi grad Poreč