Projekt “Zdravi grad” pokrenuo je 1987. godine Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te da potakne i omogući direktnu suradnju među njima na programima za unapređenje zdravlja bez barijera i političkih granica.
Od začetka projekta, glavni predmet interesa, na razini Europske mreže zdravih gradova, prvenstveno su bili i ostali gradovi ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade, a u kojima se značajno može utjecati na unapređenje zdravlja građana.
Projekt “Zdravi grad” temelji se na strategiji „Zdravlje za sve za 21. stoljeće“ i „Lokalni red za 21. stoljeće“, čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini vlastitog grada.
Nadalje, projekt je baziran na koncepciji koja afirmira holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Tako je na svaku od ovih dimenzija, ovisno o prioritetima zajednice, moguće djelovati kako bi se unaprijedilo zdravlje ljudi. Temeljna je postavka europskog projekta “Zdravi grad” spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje kao temeljnu vrijednost.
Kako na zdravlje utječu razni čimbenici (stanje okoliša, uvjeti stanovanja, socijalna sigurnost i zaštita građana, obrazovanje…), tako projekt “Zdravi grad” potiče uključivanje i projektno partnerstvo predstavnika raznih ustanova / organizacija / NGO-a u svakoj zajednici. Upravo zbog takvih utjecaja, usmjerenost na zdravlje u zajednici, u najširem smislu, podrazumijeva uključivanje u brigu za zdravlje onih predstavnika zajednice koji djeluju izvan sustava zdravstva. Na taj način se, u zajedničkom procesu djelovanja za poboljšanje zdravlja, podržava “intersektorsko ili međuresorno djelovanje” odnosno multidisciplinarni pristup unapređenju zdravlja u zajednici.
Europski projekt “Zdravi grad” realizirao se u nekoliko faza pri čemu je dosad dovršeno pet faza: