Istarski programi za zdravlje
Stanovnici Istre žive u najrazvijenijoj hrvatskoj županiji i ujedno u zdravoj istarskoj županiji koja je vodeća županija u Hrvatskoj mreži zdravih županija. Tako Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije u višegodišnjim ciklusima brine o zdravlju svojih stanovnika i donosi županijske planove za zdravlje i socijalno blagostanje. Planovi u svakom ciklusu uključuju rad na odabranim prioritetima koji su važni i specifični za stanovnike Istre, koji proizlaze iz potreba stanovnika i slike zdravlja naše regije. Rad na prioritetima kontinuirano unapređuje zdravlje stanovnika Istre. Ovi planovi postoje da bi se u Istri razvijali nad standardi usmjereni unapređenju zdravlja stanovnika Istre. Umrežavanje povezivanje i zajedničko djelovanje istarskih lokaliteta, povezivanje znanja istarskih stručnjaka te osiguravanje nad standarda za zdravlje stanovnicima Istre osnovni je cilj resornog odjela Istarske županije koji planove za zdravlje donosi i koordinira. Na putu ostvarivanja ciljeva za zdravlje županija imenuje projektne partnere, koristi regionalne resurse i znanja te stvara veću kvalitetu za život i zdravlje svih istarskih stanovnika vodeći se misijom „Spajamo ljude, znanja i politike koji za svoje građane žele osigurati zdravlje i socijalno blagostanje“.
U novom Planu za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije 2017. do 2020. jedan od prioriteta usmjeren je brizi za mentalno zdravlje djece i mladih te podršci obiteljima.
Što je mentalno zdravlje?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) mentalno zdravlje je dio našeg općeg zdravlja što znači da bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja.
SZO prognozira da su najveći izazov 21. stoljeća mentalne bolesti, a posebno depresija. Različiti čimbenici utječu na pojavu depresije i mentalnih teškoća. No, stručnjaci iz oblasti biomedicinskih oblasti te psihološke znanosti sve češće utvrđuju da je jedan od najvećih rizika za mentalne teškoće (ne)mogućnost prilagodbe na promjene. Ljudski organizam ne može se ni tjelesno ni mentalno prilagoditi promjenama koje se događaju na svim razinama (napredak tehnologije, način života i rada, promjena strukture obitelji, stari ostavljeni da brinu o sebi, medijska ovisnost djece i mladih, i dr.). Zapadnu civilizaciju pogađaju različite kronične nezarazne bolesti, među ostalim teškoće mentalnog zdravlja. Prema SZO do 2020. depresija će biti druga najčešća dijagnoza, a do 2030. bi mogla biti prva najčešća dijagnoza zapadnog svijeta i preteći kardiovaskularne bolesti koje su danas najčešći uzrok pobola i smrtnosti stanovnika zapadnog svijeta.
Je li ugroženo mentalno zdravlje stanovnika Hrvatske?
Sasvim sigurno mentalno zdravlje stanovnika RH je ugroženo što potvrđuju brojni pokazatelji. Mentalni poremećaji su relativno visoke pojavnosti. Često počinju u mlađoj dobi te se polovina od svih mentalnih bolesti javlja do 14-te godine ali često ostaju neprepoznate. Hrvatski zavod za javno zdravstvo već godinama izvještava o tome da su u RH najčešće propisani lijekovi antidepresivi. Tako su zbog veličine problema mentalni poremećaji u Hrvatskoj i na globalnoj razini jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova. Mentalne bolesti čine 20% ukupnog pobola u zemljama EU (izvor: The most common mental disorders in the WHO European Region). Skupina mentalnih poremećaja posljednjih godina sudjeluje sa 6-7% u ukupnom bolničkom pobolu u RH. Najveći broj hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja je u dobi od 20 do 59 godina što ove poremećaje svrstava u vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Prema korištenju dana bolničkog liječenja mentalne bolesti su vodeća skupina bolničkog pobola.
U državama u kojima se događaju ratna događanja, prirodne katastrofe, nezaposlenost i drugi jaki stresori mentalno zdravlje stanovnika je u značajno većem riziku. Zato o zdravlju i bolesti čitavih naroda, država, regija zapadne Europe ne promišljaju samo zdravstveni radnici i druge pomagačke struke neko je zdravlje postalo ekonomska kategorija kojom se bavi sve veći broj ekonomskih analitičara. Isto ne čudi jer, samo zdravi ljudi mogu funkcionirati u privatnom životu, raditi, privređivati, osiguravati napredak i gospodarski razvoj vlastitih zajednica. Preventivni programi u zaštiti zdravlja koji su dostupni u okruženju u kojemu ljudi rade i žive osiguravaju pomoć i podršku na ranoj razini rizika svim ljudima, a dugoročno su najefikasniji, najjeftiniji i najisplativiji.
Zbog čega Istra prepoznaje važnost zaštite mentalnog zdravlja?
Život u Istri je dinamičan, sa svim prednostima modernih naprednih regija ali i sa rizicima koji karakteriziraju život 21. stoljeća najrazvijenijih zemalja zapada. To je život kojeg karakterizira bezbroj zahtjeva na čovjeka i na čitave obitelji. Brze promjene, rizici, stresovi, promjena strukture obitelji, način života i rada zapadne kulture diktiraju tempo u kojemu ljudi imaju ozbiljnih teškoća sa prilagodbom. Promjene koje se događaju u svim područjima života (napredak tehnologije, zaposlenost roditelja, sezonalnost rada, teškoće u odgoju djece, osamljeni stariji…) brže su nego što ih ljudi mogu pratiti, a ljudski se organizam ne može ni tjelesno ni mentalno promjenama prilagoditi. Zbog toga zapadnu civilizaciju pogađaju različite kronične nezarazne bolesti, među ostalim teškoće mentalnog zdravlja. Stanovnici Istre kao i svi ljudi u razvijenim zemljama zapada neosporno trebaju podršku i pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja. Stoga ne čudi da Istra kao najrazvijenija hrvatska regija koja godinama živi europski način života prepoznaje poteškoće mentalnog zdravlja kao rizik i izazov ali i kao prioritet u skrbi za zdravlje svojih stanovnika.
Kako je moguće zaštiti mentalno zdravlje?
Dostupna pomoć u neposrednom okruženju najveći je izazov za zaštitu zdravlja uopće pa tako i za mentalno zdravlje! U dinamici života koja je vrlo stresna te sama po sebi ugrožava mentalno zdravlje pojedinaca, a ponekad i čitavih obitelji, putovanje u udaljene centre za zaštitu mentalnog zdravlja mogu značajno komplicirati ritam funkcioniranja pojedinaca i obitelji te u potpunosti onemogućiti korištenje usluge u zaštiti mentalnog zdravlja. Tada se naravno problemi gomilaju, povećavaju i postaju još veći. Takav ishod ni za jednu zajednicu nije povoljan jer stanovnike zajednice ili regije stavlja u poziciju u kojoj ne mogu efikasno rješavati svoje ozbiljne probleme što dugoročno utječe i na pojedince i na obitelji ali i na ukupni razvoj zajednice/regije jer razvoj osiguravaju ljudi i to u prvom redu – zdravi ljudi. Stanovnike svih dobnih skupina moguće je zaštiti kvalitetnim, stručnim, dostupnim i održivim programima zaštite mentalnog zdravlja u neposrednom okruženju ili u najbližem centru mjestu stanovanja. Takvi su centri dobro ekipirani savjetovališni centri sa educiranim stručnjacima koji imaju znanja i vještine da djeluju i pomažu kod različitih mentalnih teškoća.
Upravo ovakvi savjetovališni centri najveći su izazov Istarske županije u zaštiti mentalnog zdravlja stanovnika Istre.
Zdravi grad Poreč centar za razvoj savjetovališta Istre?
Savjetovalište Zdravog grada Poreč i njegov stručni tim postao je koordinacijski centar Istre za unapređenje rada istarskih savjetovališta.
Danas, Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad Poreč-Parenzo je ustanova, ranije neprofitna organizacija, sa jednim od najstarijih gradskih psiholoških savjetovališta u državi, koje se razvija više od 20 godina. U Poreču savjetovalište djeluje od 1993., osiguravalo je potporu prognanicima i izbjeglicama u domovinskom ratu te svim stanovnicima Poreča, Poreštine i šireg područja koji su trebali psihosocijalnu pomoć. Svih ovih godina rad mu omogućava lokalna zajednica odnosno Grad Poreč osiguravajući reprezentativan prostor i sredstva za prihvat svih Porečana kojima je pomoć potrebna. Na porečko savjetovalište oslonile su se i okolne općine i gradovi sufinnacirajući programe za podršku vlastitim stanovnicima te danas ustanova pruža psihosocijalne usluge za najveći dio sjeverozapadne Istre. U suradnji ključnih ljudi i stručnjaka Poreča kroz sve ove godine Poreč je razvio najspecifičnije savjetovalište u državi koje je danas prepoznatljiv centar zaštite mentalnog zdravlja u zajednici. Zdravi grad Poreč svih ovih godina ekipira i osnažuje lokalne stručnjake za prihvat stanovnika sa različitim ozbiljnim ili prolaznim teškoćama mentalnog zdravlja. Pruža podršku pojedincima i obiteljima na ranoj razini rizika, radnim organizacijama, menadžerima i socijalno ugroženim stanovnicima, djelatnicima s posebnim uvjetima rada i svima kojima je potrebno te se tako profilira u centar zaštite mentalnog zdravlja na ranoj razini rizika. Osigurava ranu intervenciju i vrlo često sprječava ozbiljniji razvoja problema. Praksa i djelovanje porečkog psihološkog savjetovališta koje nudi i razvija različite programe podrške pokazuje da su zajednice koje su prepoznale značaj podrške metalnom zdravlju zapravo prepoznale najveći rizik za zdravlje ljudi 21. stoljeća i najbolje su zaštitile svoje stanovnike.
Unapređenje rada savjetovališta Istre
Dostupna pomoć u neposrednom okruženju najveći je izazov za mentalno zdravlje! Stanovnike svih dobnih skupina moguće je zaštiti kvalitetnim, dostupnim i održivim programima zaštite mentalnog zdravlja u neposrednom okruženju ili u najbližem centru mjestu stanovanja. Savjetovališta koja su dostupna teritorijalno, prostorno, radnim vremenom, stručnim kadrom, cijenom usluge su funkcionalna savjetovališta koja istinski unapređuju zdravlje stanovnika jednog područja. Istarska županija upravo takva savjetovališta želi podržavati, razvijati i osnaživati u cilju dostupnosti stručne usluge psihološkog savjetovanja svim stanovnicima na teritorijalnom području Istre. Potrebne su ekipe koje imaju stručne kadrove osposobljene za prihvat osoba svih dobnih skupina različitih teškoća i koje jesu funkcionalna savjetovališta.
Uloga lokalnih zajednica u zaštiti mentalnog zdravlja…
Najopćenitije, briga o ljudima stanovnicima zajednica/regija ključna je uloga značajnih ljudi koji upravljaju zajednicama i profesionalaca pomagača u zajednici. Ljudi su najveća snaga svake zajednice i svaki lokalni/regionalni ulog u ljude i njihovo zdravlje najvažniji je ulog u napredak i razvoj! Samo zdravi stanovnici o kojima se brine vode kvalitetniji život, uspijevaju riješiti osobne i obiteljske teškoće, radno su sposobni i aktivni, motivirani pa u konačnici mogu osiguravati razvoj zajednica. Dostupna psihološka savjetovališta za djecu, mlade, odrasle i čitave obitelji danas su potreba, a ne luksuz stanovnika razvijenih regija. Izazovi i stresovi od osobnih do onih izazvanih društvenim, klimatskim i drugim promjenama su veliki, a stručna podrška čovjeka čovjeku nezaobilazan je i vrlo ljekovit put osnaživanja i očuvanja zdravlja.
Možemo samo zamisliti jednu od uobičajenih priča u savjetovalištu … zamislite npr. obitelj u kojoj roditelji rade, imaju dijete s teškoćama, drugo zdravo dijete koje traži svoju pažnju i podršku, kreće u školu treba pomoć i traži svoje vrijeme, postoje tu i nonići (stari roditelji) od kojih jedan zbog bolesti treba cjelodnevnu skrb. Obitelji je potreban program stručne podrške za dijete, za starijeg člana obitelji, a često i za same roditelje koji su zbog životnih okolnosti u stresu, a pri tom trebaju raditi i privređivati za obitelj, prolaze najčešće i neki svoj put profesionalnog rasta i afirmacije, možda žele napredovati na poslu i sl.
Istraživanja SZO pokazuju da su najzdravije zajednice/regije one koje su razvile socijalnu koheziju (društvenu povezanost, zajedništvo), one koje bezuvjetno brinu o svakom čovjeku, one u kojima niti jedan čovjek u ozbiljnim teškoćama nije sam, koje prepoznaju osjetljive (ranjive) skupine i zadovoljavaju njihove potrebe, one koje ulažu napore i snagu u programe koji osnažuju ljude kao najveću snagu svake zajednice.
Podrška svakom čovjeku u potrebi, unapređenje osobnog i društvenog zdravlja te stvaranje uvjet aza zdravlje i zdrave životne izbore osnovna je misija projekta Zdravi grad Poreč. U toj misiji godinama postiže izniman uspjeh. I baš zbog toga, Zdravi grad Poreč postao je model centar zaštite zdravlja pa tako i mentalnog zdravlja i centar unapređenja zaštite mentalnog zdravlja u Istri.
Aktivnosti istarskih gradova u skrbi za mentalno zdravlje…
Zaštita zdravlja trebala bi biti istinski izazov i interes ključnih ljudi istarskih zajednica od gradonačelnika općina i gradova pa na dalje. Oni gradovi u kojima su ključni ljudi vizionari, koji prate i prepoznaju rizike modernog vremena za zdravlje, koji prate rizike i potrebe u svom okruženju, koji vjeruju da je osnovna uloga zajednica ulaganje u ljude i zaštitu stanovnika, koji dugoročno sagledavaju razvoj zajednice sa svim ključnim čimbenicima razvoja uključit će se u projekt osnaživanja mentalnog zdravlja svojih sugrađana i učestvovati partnerski u stvaranju mreže savjetovališta Istre. Time će stvarati bolju kvalitetu života za sve svoje sugrađane.
Istarski projekt unapređenja mentalnog zdravlja je započeo
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije u suradnji sa Zdravim gradom Poreč započeo je aktivnosti na ovom prioritetu. Okupljeni su predstavnici savjetovališta Istre koja danas postoje u istarskim lokalitetima i predstavljaju neki oblik lokalnih savjetovališta. Ono što se inicijalno vidi je da su savjetovališta različitog organizacionog oblika, različito kapacitirana kadrovima, različito raspoloživa korisnicima u smislu radnog vremena, orijentirana na vrlo uska ili šira teritorijalna područja. Svi zainteresirani predstavnici već su uključene u prve edukacije za osnaživanje stručnog kadra koje osigurava Istarska županija. Osnovni ciljevi ovog projekta jesu profilirati savjetovališta Istre koja mogu biti održivi dugoročni projekti te koja će biti kapacitirana za lokalitet i njegovo šire okruženje kako bi savjetovališta u budućoj istarskoj mreži pružala uslugu stanovnicima čitavog teritorijalnog područja Istre. U periodu 2017.do 2020. resorni odjel Istarske županije će osigurati edukaciju kadrova, stručne supervizije za timove istarskih savjetovališta i rad tima stručnjaka koji će utvrditi minimalne standarde za rad održivih savjetovališta Istre. Projekt će za Istarsku županiju voditi Stručni tim zdravog grada Poreč kao jedno od najspecifičnijih savjetovališta u RH koje svoj rad razvija i unapređuje više od 20 godina, a pred 8 godina Zdravi grad Poreč je zbog iznimnih uspjeha u osnaživanju čitavih obitelji postao ekspertni centar Hrvatske mreže zdravih gradova za zdravlje obitelji.
Ravnateljica Zdravog grada Poreč-Parenzo
Nataša Basanić Čuš
Psihologinja – psihoterapeutkinja
