Nastale su samo prije par godina i postale sastavni dio naših života. Zapravo društvene su se mreže uvukle u sve aspekte našeg života. Kako to obično biva stvari same po sebi nisu niti dobre niti loše jer sve je to kao i uvijek u očima promatrača. Povezuju nas, otuđuju nas, volimo ih ne volimo ih…Brojni kritičari ističu društvene medije kao vrhunac otuđenosti.
Činjenica je da više vremena provodimo pred kompjuterom nego li u društvu naše obitelji ili prijatelja. No pitanje je da li smo otuđeni neovisno o društvenim mrežama i nisu li zapravo društvene mreže logičan rezultat našeg informatičkog razvoja kao i neminovna nuspojava koja odražava stanje u kojem se naše društvo nalazi?
Valjalo bi razmisliti
Na samom početku da vam predstavim društvene mreže, dakako u skladu s informatičko-konzumentskim trendom:
Ukratko, niže su navedeni neki zanimljivi podaci iz gore navedenog videa. Čini se da stvari danas izgledaju ovako:
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”1″]Društvene mreže su postale popularnija aktivnost od posjećivanja stranica sa pornografskim sadržajem (što je stvarno nevjerojatan podatak).
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”2″]Da je Facebook država, bila bi 4 najveća država na svijetu.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”3″]80% Twitter aktivnosti odvija se na mobilnim uređajima. Ljudi objavljuju statuse bilo gdje i bilo kada. Zamislite što to znači ako korisnik ima loše iskustvo kao potrošač.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”4″]25% svih rezultata Internet pretraga za 20 najvećih svjetskih brendova vode direktno na sadržaje kreirane od samih korisnika, a ne tih tvrtki.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”5″]8% potrošača vjeruje direktnim preporukama svojih prijatelja dok samo njih 14% vjeruje reklamama tvrtki.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”6″]36% potrošača misli pozitivnije o tvrtkama koje imaju blog.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”7″]Potrošače ne zanima vaš oglas. Zanima ih što njihovi prijatelji misle o vama a prosječna osoba koja koristi društvene mreže ima oko 53 prijatelja.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”8″]U bliskoj budućnosti više nećemo tražiti proizvode i usluge već će one tražiti nas putem društvenih mreža.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”9″]2/3 sveukupne Internet populacije posjećuje društvene mreže.
[dropcap style=”two” color=”pink” text=”10″]Društveni mediji nisu hir, već temeljne promjene u načinu na koji komuniciramo.
Priznali mi sebi ili ne, činjenica je da su društvene mreže unijele revoluciju od mikro pa sve do makrorazine. Kada je riječ o društvenim mrežama potrebno je imati na umu nekoliko stvari:
[dropcap style=”two” color=”green-lite” text=”1″]Kako biste popratili zbivanja na društvenim mrežama potrebno je vrijeme. Hoćete li ga uzeti od vremena kojeg ste do sada provodili sa svojom djecom, produktivne trenutke na vašem radnom mjestu ili ćete sebi krasti dragocjene snove na vama je i vašoj savjesti.
[dropcap style=”two” color=”green-lite” text=”2″]Društvene su mreže izmijenile značenje pojma „prijatelj“. Mnogi korisnici prijatelje dodaju bez kriterija, vrlo često sve to prerasta u bezumnu utrku nagomilavanja „prijatelja“ čije aktivnosti niti možete a nakon nekog vremena vjerojatno više niti ne želite pratiti. Istini na volju mnogima je teško reći „Ne“ kada vam netko ponudi prijateljstvo neovisno o tome poznajete li osobu ili ne. Problemi se dodatno mogu zakomplicirati uzmemo li u obzir da je izrazito nepristojno nekoga maknuti s liste prijatelja.
[dropcap style=”two” color=”green-lite” text=”3″]Prava mjera dobrog ukusa kada je riječ o izboru fotografija veoma je bitna stavka, bila riječ o fotografijama vaše obitelji ili listi vaših tuluma. Možda niste znali da čak i kada obrišete profil, društvene mreže mogu te slike upotrijebiti u komercijalne svrhe, isto tako vaše fotografije mogu ostati na profilima drugih korisnika. Vjerujem da sad već i sami uočavate da zalazimo unutar teme gubitka granica privatnosti od roditeljskog uplitanja u svijet njihovih tinejdžera do činjenica da gotovo svi mogu vidjeti gotovo sve o vama. Roditelji kao vrlo čest razlog uključivanja u društvene mreže navode upravo svoju potrebu da prate što njihova djeca rade i s kime komuniciraju. A kako ćemo onda objasniti djeci da poštuju svoje i tuđe granice ako mi prvi ne poštujemo njihove?
[dropcap style=”two” color=”green-lite” text=”4″]Sve veći broj pacijenata kao uzrok za svoje životne probleme upravo navode svoje prekomjerno korištenje Facebooka (od zlostavljanja, preljuba, depresivnih stanja i slično). Psihologinja Joanna Lipari s kalifornijskog sveučilišta UCLA odredila je pet znakova koji signaliziraju ovisnost o Facebooku:
[list style=”check” color=”green-lite”]
- Propuštate san zbog korištenja Facebooka.
- Na Facebooku provodite više od sat vremena dnevno.
- Opsesivno pronalazite nekadašnje prijatelje i ljubavi na Facebooku i komunicirate s njima.
- Ignorirate poslovne obaveze, surfate po Facebooku intenzivno tijekom radnog vremena.
- Pomisao na napuštanje Faceboka izaziva u vama nemir.
[/list]
Pozitivni odgovori na priložene tvrdnje mogu signalizirati postojanje ovisnosti o Facebooku, odnosno društvenoj mreži koju koristite, navodi Joanna Lipari te predlaže jednostavan test: probajte izdržati jedan jedini dan bez Facebooka. Ako vam dan prođe u stresu i nemiru, definitivno ste ovisni.
Puno je tu previranja, no bitno je imati na umu da za druženje na društvenim mrežama vrijede ista pravila kao i u svakodnevnom životu.
Pripremila: mr.sc. Sandra Milotti Ašpan, psihologinja