Ljubav je jedna od najvažnijih ljudskih emocija, a ujedno i potreba — potreba da budemo viđeni, prihvaćeni i povezani s nekim, da pripadamo i osjećamo sigurnost. U psihologiji ljubav ne gledamo samo kao emociju, nego i kao odnos, proces koji se gradi i održava. Ljubav uključuje različite emocije, ali i način na koji razmišljamo o drugoj osobi i kako se ponašamo u tom odnosu. Ljubav je riječ koju svi koristimo, ali rijetko se pitamo što ona zapravo znači.
Je li to ljubav ili tek zaljubljenost?
Leptirići u trbuhu, ubrzani puls, stalno razmišljanje o jednoj osobi… Je li to ljubav ili samo zaljubljenost? Iako ove pojmove često koristimo kao sinonime, psihologija ih razlikuje. Razumijevanje te razlike pomaže nam bolje shvatiti vlastite odnose i faze kroz koje prolaze.
Zaljubljenost je intenzivno emocionalno stanje obilježeno snažnom privlačnošću i idealizacijom druge osobe. U toj fazi partnera doživljavamo kroz „ružičaste naočale“ – njegove kvalitete dolaze u prvi plan, a nedostatke zanemarujemo, umanjujemo ili opravdavamo. Zaljubljenost je praćena pojačanom emocionalnom i tjelesnom pobuđenošću, uz snažnu želju za blizinom i potvrdom. Upravo zbog te intenzivnosti ona najčešće nije trajno stanje – predstavlja tek početnu fazu odnosa.
Za razliku od zaljubljenosti, ljubav je stabilniji i dublji proces. Ona uključuje emocionalnu povezanost, povjerenje, međusobno poštovanje i spremnost na ulaganje u odnos. Dok zaljubljenost počiva na idealizaciji, ljubav se razvija kroz realno upoznavanje partnera – prihvaćanje njegovih vrlina i nesavršenosti. U zreloj ljubavi prisutna je odgovornost za odnos i svjesna odluka da ostanemo u njemu. Možemo reći da se zaljubljenost događa spontano, a ljubav se uči, njeguje i bira.
Sternbergova trodijelna teorija ljubavi
Jednu od najpoznatijih psiholoških teorija ljubavi razvio je američki psiholog Robert Sternberg. Prema njegovoj trokutnoj teoriji, ljubav se sastoji od tri osnovne komponente: intimnosti (bliskosti), strasti i odanosti. Ovisno o tome koja je od njih jače izražena, razlikuju se različiti oblici ljubavi.
- Intimnost (bliskost) predstavlja emocionalnu povezanost među partnerima, uključuje osjećaj razumijevanja, topline, povjerenja i međusobne podrške.
- Strast odnosi se na tjelesnu privlačnost i seksualnu želju, ali i intenzitet emocija koji pratimo u fazi zaljubljenosti. Donosi energiju, uzbuđenje i snažnu motivaciju za fizičkom bliskošću.
- Odanost podrazumijeva svjesnu odluku da ostanemo u vezi i ulažemo u odnos. Sternberg razlikuje kratkoročnu odanost – odluku da volimo i budemo s određenom osobom – i dugoročnu odanost, koja uključuje planiranje zajedničke budućnosti. Moguće je osjećati i samo jedno bez drugoga.
Kada su prisutne sve tri komponente, govorimo o potpunoj ljubavi. Ako neka izostane, odnos poprima drugačiji oblik: kombinacija bliskosti i odanosti bez strasti opisuje partnersku ljubav, dok strast bez bliskosti i odanosti može upućivati na prolaznu zaljubljenost. Kako se odnos razvija, mijenjaju se i omjeri ovih sastavnica, što čini partnerstvo živim i podložnim razvoju.
Što ljubav nije – i kako izgleda zdrava ljubav
Ljubav nije kontrola, stalna patnja niti odricanje od vlastitih potreba. Ako odnos dugoročno izaziva strah, nesigurnost ili osjećaj manje vrijednosti, važno je zastati i preispitati njegovu dinamiku.
Zdrava ljubav uključuje:
- osjećaj sigurnosti i poštovanja,
- mogućnost izražavanja vlastitih osjećaja i potreba,
- prihvaćanje različitosti,
- spremnost na zajedničko rješavanje problema.
Sukobi su sastavni dio svakog odnosa, ali u zdravim odnosima oni ne ugrožavaju dostojanstvo ni sigurnost partnera.
Različite „formule ljubavi“
Poznati psihijatar i psihoterapeut Zoran Milivojević govori o tzv. formulama ljubavi — osobnim uvjerenjima o tome što ljubav jest i kako se ona pokazuje. Svaka osoba nosi vlastitu sliku ljubavi, oblikovanu obiteljskim iskustvima, prošlim vezama i osobnim vrijednostima. Prema Milivojeviću, ljubav uključuje:
- procjenu da mi je osoba važna
- osjećaj privrženosti
- ponašanje koje čuva odnos
Problemi nastaju kada partneri imaju različite formule ljubavi, a o njima ne razgovaraju. Jedna osoba ljubav izražava brigom i bliskošću, druga slobodom i povjerenjem. Razumijevanje vlastite i partnerove formule često je prvi korak prema boljoj komunikaciji i većem međusobnom razumijevanju.
Zašto se parovi javljaju u savjetovalište?
Ljubav je odnos koji se razvija i traži prilagodbu dviju osoba s različitim iskustvima, očekivanjima i potrebama. Upravo zbog toga partnerski odnosi čest su razlog traženja stručne pomoći.
U savjetovalištu se najčešće javljaju parovi u trenutku kada početna zaljubljenost počne slabiti, a nestanak intenzivne strasti mnogi doživljavaju kao znak da je „ljubav nestala“. Često se radi o prirodnoj tranziciji u zreliju fazu. Najčešći razlozi dolaska uključuju:
- osjećaj emocionalnog udaljavanja
- narušenu komunikaciju i učestale konflikte
- gubitak bliskosti ili seksualne povezanosti
- nepovjerenje i povrede u odnosu
- različita očekivanja o budućnosti
Savjetodavni rad pruža prostor za sigurnu komunikaciju, bolje razumijevanje potreba i razvoj zrelijeg oblika ljubavi, temeljenog na svjesnoj odluci i zajedničkom rastu. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego odgovoran korak prema kvalitetnijem i svjesnijem partnerskom odnosu.
Dajana Miloš Uzelac,
psihologinja i muzikoterapeutkinja
Zdravog grada Poreč-Parenzo
