Jeste li se ikada našli u situaciji da vam se stres i posao gomilaju a vi niste dovršili niti obveze koje su jučer trebale biti gotove? Unatoč tomu što dajete sve od sebe suočavate se s neproduktivnošću a drugi vas počinju gledati kao ljenčinu? Što ako ipak i niste lijeni…jer u pitanju bi mogla biti prokrastinacija. Prokrastinacija je bolest odlaganja i odugovlačenja obveza bez opravdanih razloga. Prokrastinacija kao takva i nije strašna ukoliko ne postane kronična i ne ometa svakodnevno funkcioniranje. Čitajući tekst i sami ćete shvatiti da svi ponekad prokrastiniramo. Možda to činite upravo sada? Naravno da je odlaganje ponekad i funkcionalno jer ublažava tjeskobu i otpore koje imamo vezano uz otpočinjanje ili završavanje određenih poslova. Ipak osobe koje imaju problem s odlaganjem obaveza neželjenu aktivnost puštaju za naredni dan i tako redom dok na koncu ne odustane od same aktivnosti ili je možda završi u vrlo kratkom vremenskom roku. Odlaganje donosi trenutno olakšanje i kratkoročno zadovoljstvo ali dugoročno dovodi do nagomilavanja nezadovoljstva i osjećaja krivnje. Uzroci ovog problema su različiti. Kao jedan od najčešćih razloga navodi se nisko samopouzdanje i nesigurnost. Nesigurne osobe vjeruju da je za njih zadatak prezahtjevan i da ga neće odraditi kako treba. Odlaganje im stoga služi za „očuvanje“ samopoštovanja jer nedovršen zadatak ne gledaju kao odraz svoje (ne)sposobnosti već nedostatak vremena. Kod narcisoidne strukture osobnosti obveze se odgađaju iz razloga što određene aktivnosti ili njihovo izvršenje ne idu u prilog slici koju osoba ima o sebi. Pored gore navedenih uzroka odgađanja obaveza navode se još: perfekcionizam, izostanak priznanja, prinuda, strah od kritike, krivica, otpor prema autoritetu, zatrpanost zadatcima u ograničenom vremenskom razdoblju…
Ovaj problem uzima sve više maha što nam potvrđuje i činjenica da je 26. ožujka 2010. godine obilježen prvi Međunarodni dan prokrastinacije s ciljem da se osvijesti što više ljudi o postojanju ovog poremećaja.
Ako smo skloni odlaganju ne moramo takvi i ostati. Za početak priznajte sami sebi da beskonačno odlažete poslove i za to pronalazite nebrojene izgovore. Kako si pomoći? Evo par sugestija koje vam mogu pomoći:
Krenite odmah. Ne morate biti raspoloženi kako biste odradili određeni posao a idealno mjesto i vrijeme teško da će se poklopiti s vašom inspiracijom.
Postavite si jasne ciljeve. Ciljevi će vam pomoći da održite fokus a razbijanjem ciljeva na pod ciljeve čitav proces ćete još i više ubrzati kao i dobiti na vlastitoj motivaciji.
Uklonite stvari koje vam odvlače pažnju. Svi se volimo igrati i okružiti stvarima koje nam pružaju ugodu-odvlače pažnju. Ipak ugasite Facebook, Twitter, igrice i ostale zanimacije na tih sat vremena kako biste u miru i nesmetano mogli odraditi svoj posao.
Završite započeto. Ponekad je najteže odraditi onih zadnjih nekoliko koraka ne bi li se posao dovršio. Imajte na umu da ukoliko ih ne odradite sve do sad urađeno i nema neku osobitu svrhu jer vam je posao ostao nedovršen.
Detalje ostavite za kraj. Učinite ono što je najvažnije a sitne detalje ostavite za sam kraj.
Odredite prioritete. Napišite sve što trebate učiniti a potom posložite zadatke po važnosti/rokovima. Započnite s onim što je najvažnije a potom sve ostalo.
mr.sc. Sandra Milotti Ašpan, psihologinja
