•  
  •  
Ambrozija – alergijska pošast

Ambrozija – alergijska pošast

Ulazimo u sezonu polinacije, a pelud korovne biljke ambrozije, jedan je od najvećih alergogena i izaziva ozbiljne probleme kod većeg broja ljudi. Ambrozija (u narodu poznata kao kratka ambrozija, limundžik, partizanka, fazanuša, pelinolisna ambrozija) najrasprostranjeniji je predstavnik svoga roda. Ime roda Ambrosia potječe od grčke riječi koja znači “hrana bogova”. Ironično je da dijeli ime s hranom ili pićem grčkih bogova, sinonimom za besmrtnost, no s obzirom na to da je vrlo rasprostranjen i tvrdokoran korov kojeg je teško iskorijeniti, njena besmrtnost danas očituje se u vidu alergogene pošasti. Simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, svrbež nosa, osjećaj začepljenosti i neprohodnosti nosa, katkad i smanjen osjet njuha te obilni vodenasti iscjedak iz nosa. Uz nosne simptome, mogu se javiti i očni simptomi (konjunktivitis), kao što su svrbež, suženje i pečenje očiju.

Samonikla je, jednogodišnja biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena potkraj 19. stoljeća kao slijepi putnik u sjemenu lucerke, žitarica i crvene djeteline. Širila se u Mađarskoj, dijelu Francuske, sjevernoj Italiji, Austriji, Ukrajini, Rumunjskoj, Vojvodini i Hrvatskoj. Prvi nalazi u Hrvatskoj zabilježeni su 1941. na području sjeveroistočne Hrvatske. Danas je najviše ima na prostoru između Save i Drave, ali sve se više širi i uz obalu, od Istre, Rijeke, Krka i Zadra, pa sve do ušća Neretve.

Zbog velike sličnosti u izgledu nerijetko se u praksi divlji pelin (lat. Artemisia vulgaris L.), poistovjećuje sa ambrozijom (lat. Ambrosia atremisiifolia L.). Pelin i ambrozija imaju isto stanište i često rastu pomiješano. To su najčešće zapuštena građevinarska zemljišta, neobrađene poljoprivredne površine, uz putove, vodotoke, dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla. Biljke nikada nećete naći u šumama. Osnovne razlike se temelje na obliku stabljike, listova i cvjetova. Stabljika pelina uvijek je drvenasta (višegodišnja biljka) i ima crvenkastosmeđu boju, dok je kod ambrozije ona četvrtastog presjeka, lakše se povija i žućkaste je boje. Listovi pelina odozgo su tamnozeleni, goli, dok sa donje strane su putenasti (obrasli gustim dlačicama, sivozelene boje). Listovi ambrozije su jače perasto zarezani, a naličje im je rjeđe obraslo dlačicama, pa nemaju tako intenzivno sivu boju. Najsigurniji znak je cvijet koji kod ambrozije je okruglast i ima karakterističnu žutu boju, za razliku od pelina kod kojeg cvijet je blijedoružičaste boje.

Važno je prije svega pravovremena edukacija šireg pučanstva, uočavanje i determinacija biljke te način i vrijeme suzbijanja.

Vremenske prilike utječu na početak i trajanje sezone polinacije. Suho i toplo vrijeme tijekom cvatnje ambrozije pospješuje sazrijevanje i otpuštanje peludi, a koncentracija peludnih zrnaca u zraku je niža za hladna i kišovita vremena.

Suzbijanje ambrozije treba započeti vrlo rano, krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka mlada i možemo je iščupati iz zemlje. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja biljke se mogu pokositi.

VAŽNO – potrebno je imati na umu da uništavanje ambrozije u vrijeme njezinog cvjetanja postiže kontraefekt. Ukoliko se ambrozija čupa u vrijeme njezinog cvjetanja, koncentracije peludi će biti najviše. Ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati veće tegobe kod osoba koje pate od alergijskih oboljenja.

Zdravi Grad Poreč kroz projekt Ambrozija – opasnost iz prirode, prati rasprostranjenost biljke na području Poreštine. Cilj projekta je utvrđivanje populacije te dali postoji tendencija njezinog širenja. Kako bi bili što učinkovitiji oko determinacije, lociranja, i naposljetku suzbijanja ambrozije, slobodno nas kontaktirajte na službeni telefon Zdravog grada Poreč 091 904 66 33.