•  
  •  

Kontrola populacije galebova

PROJEKT:

Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi na području Poreštine

 

Iniciranje projekta: projekt iniciran u drugoj polovici 2010. godine u suradnji porečkih stručnjaka različitih profila, građana i gradskih vijećnika zbog uočenih problema u Poreču koje stvara povećana populacija galeba klaukavca

Koordinatori projekta: Zdravi grad Poreč i Grad Poreč (resorni Upravni odjel za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo)

Nositelj i operativni izvršitelj projekta za Poreštinu: Veterinarska bolnica Poreč, direktor mr.sc. Branko Jurić, dr.med.vet

Supervizija i praćenje projekta: Veterinarski fakultet Zagreb, voditelj odsjeka parazitologije pri Veterinarskom fakultetu, prof.dr.sc. Albert Marinculić, dr. med.vet.

Vanjski suradnici: Ministarstvo okoliša i prirode u RH, Udruga ornitologa RH, Veterinarski fakultet u Ljubljani, Natura Histrica i drugi po potrebi

Dioničari u projektu od 2011. godine: Grad Poreč, Općina Vrsar, Općina Funtana, Općina Tar – Vabriga, turističke zajednice Poreča, vrsara, Funtane, Tar-Vabriga, TZ IŽ te velika turistička poduzeća Riviera, Plava Laguna i Maistra)

Dioničari u projektu od 2014/15. godine: Grad Novigrad i Grad Rovinj sa pripadajućim turističkim sektorom

Glavni cilj projekta: Uspostaviti sustav praćenja, kontrole i smanjenja populacije galeba klaukavca na teritorijalnom području od Limskog kanala do rijeke Mirne (u skladu s interesom JLS-a ovog teritorijalnog područja) te vraćanje galeba iz urbanog područja na njegovo primarno stanište (otočići i hridi).

Specifični ciljevi:

  1. Odrediti potencijalni zdravstveni rizik prekomjerne populacije galebova za stanovnike i povremene posjetitelje Istre, te za kupače putem potencijalnog medija za širenje bolesti – vode;
  2. Uspostaviti monitoring populacije galebova te razraditi optimalne mjere i aktivnosti koje će utjecati na smanjivanje populacije i rizika koje prekomjerna populacija galebova za sobom nosi;
  3. Razraditi i realizirati edukativni program za senzibiliziranje građana na pravilno postupanje s pticama, samozaštitu i razumijevanje problema ( edukativno-informativne letke, predavanja, radio emisije, edukativne članke u medijima).

INICIRANJE PROJEKTA

Kontrola populacije galebovaNa području grada Poreča i Poreštine građani, gradski vijećnici i stručnjaci različitih profila utvrdili su da na urbanom prostoru grada boravi prekomjerna populacije galeba klaukavca te identificirali probleme ove pojave (prvenstveno gniježđenje na krovovima kuća i hotela, napade na djecu/odrasle ljude prilikom otimanja hrane). Istovremeno, lokalni stručnjaci i odgovorni u Gradu Poreču su si postavili pitanje potrebe za praćenjem epidemioloških pokazatelja o mogućem prijenosu raznih uzročnika bolesti sa ove vrste ptica na ljude posebice prekomjerne populacije ptica na životnom prostoru za ljude/građane. Prema najnovijim istraživanjima u galebova su nađeni novi uzročnici bolesti koji se mogu lako prenijeti vodom na ljude pored  drugih već dobro poznatih opasnosti, stoga su gradovi uz more s velikom populacijom ptica u većem potencijalnom riziku za domicilno stanovništvo i posjetitelje.

Slijedom navedenog su 2010. godine u Poreču započele intenzivne pripreme za iniciranje projekta usmjerenog kontroli i suzbijanju populacije galebova zbog mogućih značajnih zdravstvenih rizika i šteta za ljude, zbog značaja monitoringa i uspostavljanja kontinuiranog sustava kontrole i smanjivanja populacije galebova na području našeg garda, Poreštine, a sukladno interesima i na području čitave Istre. Vanjski suradnici stručnjacima Poreča potvrdili su da je pilot projekt uspostavljanja kontrole nad populacijom galeba klaukavca i suzbijanje prekomjerne populacije iste vrste neophodno kako bi se spriječili problemi nesagledivih razmjera za stanovnike i posjetitelje turističkih gradova Istre. Zbog izrazite mobilnosti ove vrste ptica, koje stručnjaci nazivaju „pticama lutalicama“, procijenjeno je da pilot projekt mora obuhvatiti područje veće od jednog grada/općine, a optimalno čitavu regiju jer u protivnom intervencija nije dovoljno učinkovita. Stoga je ovaj projekt, kao prvi pilot projekt tog tipa za područje RH, ovaj projekt kojeg smo proveli inicijalno na području Poreštine, a obuhvatio je područje od Limskog kanala do rijeke Mirne te samim tim više lokalnih zajednica, naselja, odnosno gradova i općina.

Kontrola populacije galebova

Ovaj projekt izuzetno je značajan za područje Istre, turističke regije, gdje su uslijed povećanja populacije galebova ugroženi stanovnici Istre ali i njezini mnogobrojni posjetitelji. Turističke kuće već godinama ulažu napore i sredstva da utječu na teškoće koje galebovi uzrokuju na terasama i bazenima hotelskih kompleksa, u Istri i Poreču već smo suočeni s pojavom napada galebova na djecu i odrasle ljude kao i s epidemiološkim pokazateljima povremenog širenja parazita sa zgrada u prostore u kojima borave ljudi. Da je pilot projekt značajno inicirati u zajednicama u kojima se problem identificira, i to što ranije, pokazali su i rezultati svjetskih istraživanja. Prema preliminarnim istraživanjima u poznatim europskim lukama i turističkim središtima Sredozemlja problem također postoji, a očekuje se, temeljem prognoza stručnjaka, četverostruko povećanje broja galebova na globalnoj razini i to već u narednih 5 do 10 godina. Predviđaju se i mnogo češći napadi na djecu i ljude osobito u urbanim središtima jer će prekobrojnim pticama nedostajati hrane.  S problemom povećane populacije galeba tako se susreću brojni hrvatski, ali i europski gradovi. Posljednjih godina proračuni brojnih atlantskih britanskih destinacija redovito uključuju planirana sredstva namijenjena monitoringu i pronalaženju mjera za smanjenje populacije galebova. Osnovna je preporuka stručnjaka svjetskih razmjera- humana kontrola i smanjenje populacije te planiranje intervencije na ranoj razini identificiranog rizika za ljude dok još problem nije izmakao kontroli.

OPIS PROBLEMA

Prema zapažanjima stručnjaka u Poreču i Istri, epidemioloških pokazatelja rizika prijenosa bolesti na ljude u našoj regiji, iskustava zapadno europskih luka i turističkih središta te rezultata preliminarnih istraživanja EU stručnjaka, trenutne zabrinutosti nadležnih u gradu Poreču identificira se problem uzrokovan povećanjem populacije galeba klaukavca ( Larus cachinans). Galeb klaukavac pripada skupini velikih galebova i najveći je veliki galeb juga Europe. Prirodno se gnijezdi se na stjenovitim i pješčanim otocima, plažama, klifovima, rtovima i travnatim ili grmovitim riječnim otocima ali posljednjih godina i u potpuno urbanoj sredini kao što se to identificira u Poreču. Tako su u Poreču i na Poreštini evidentirana brojna potpuno oblikovana aktivna gnijezda i to na ravnim krovovima zgrada i hotela što osobito zabrinjava ali i smeta građane pa i velike turističke kuće. Galeb klaukavac se prirodno hrani vrlo različitom hranom, ribom, raznim morskim beskralješnjacima, malim sisavcima (glodavci), jajima ptica i sl., a u zadnje vrijeme, u urbanim zajednicama, otpacima na odlagalištima otpada. Vrlo su proždrljivi i nasrtljivi pa osobito u uvjetima njihove povećane populacije glavni izvor hrane im predstavljaju kućni otpaci kao i legalne odnosno ilegalne deponije smeća.

U Poreču, pa tako i na području Istre, gnijezde se od travnja do lipnja i tom prilikom formiraju velike kolonije koje mogu sadržavati čak 8.000 parova. Kolonije se najčešće nalaze na pustim otočićima što je i slučaj desetaka otoka u okolici Poreča te drugih općina i gardova Istre. Ležu 3 – 4 jaja vrlo varijabilne boje i šara (zelenkasta, smeđa ili siva). Ptići izlaze za 26 – 30 dana. Mladi opernate za 5 – 6 tjedana. Galeb klaukavac je vrlo prilagodljiva ptica pa mu je brojnost u značajnom porastu gotovo u čitavom svijetu. Statistička predviđanja europskih stručnjaka govore o čak četverostrukom povećanju populacije galeba klaukavca u slijedećih 5 do 10 godina. Stoga ističu važnost ranih intervencijama u svim zajednicama/regijama koje identificiraju problem. U posljednje vrijeme se i na našim prostorima bilježe napadi galebova na djecu (i u okolici škola), građane i turiste. Stručnjaci su utvrdili da su Poreč i druga turistička mjesta izrazita meta galebova zbog velikih hotelskih kompleksa i velike količine otpada što za galebove znači velika količina hrane.

Kontrola populacije galebovaOsim mehaničkog onečišćavanja prostora (izmeta na terasama hotela, fasadama…), zauzimanja pozicija ljudima za odmor (na bazenima) te uznemiravanja prilikom obroka na otvorenim terasama (uzimanje hrane sa tanjura), galebovi su prepoznati i kao mogući izvori mnogih bolesti. Prema literaturnim podacima se tako različite vrste galebova nazivaju „urbanim štakorima“ odnosno rezervoarima za čovjeka opasnih virusnih i bakterijskih bolesti (adenovirusne infekcije, H5N1, kampilobakterioza). Istraživanja su pokazala da izmeti galebova sadrže veliki broj koliformnih i patogenih bakterija. Od onih koje su dokazane svakako su najznačajnije bakterije iz rodova Salmonella i Campylobacter. Uloga galebova u onečišćenju rekreacijskih voda je do danas u niz navrata dokumentirana u svjetskim istraživanjima te se potencijalno bolesti mogu prenijeti i preko vode na ljude u uvjetima značajno prekomjerne populacije galebova na nekom teritorijalnom području.

PILOT PROJEKT ZA RH NA PODRUČJU POREŠTINE

Pilot projekt pripreman je u 2010.-toj, realiziran prvi put u 2011., a kontinuirano traje i dalje..
Planiran je za najmanje petogodišnje razdoblje ali i dulje te ima sadržajne segmente koji se odnose na:

  1. Ispitivanje populacije galeba klaukavca, prstenovanje i praćenje mobilnosti te monitoring ukupne populacije.
    Rezultati monitoringa bili su osnova za implementaciju mjera, prihvatljivih suvremenih humanih metoda smanjenja i kontrole populacije galeba klaukavca. Prema tada postojećim podacima hrvatskih ornitologa krenulo se s pretpostavkom da na teritorijalnom području ovog pilot projekta ima između 4000 i 5000 ptica koje su stalno na ovom području. Također je početnu poziciju karakteriziralo da se točan broj ptica, zbog njihove izrazite mobilnosti, ne može utvrditi sa potpunom preciznošću (jer galeb u jednom danu može biti u Poreču i u Zagrebu na Jakuševcu ili u Italiji). Važan zadatak stručnog tima bio je identifikacija gniježđenja pojedinih kolonija na teritorijalnom području projekta te pristupanje izradi mapa gniježđenja (tkz. mapiranje). Posebno je bilo značajno mapirati gnijezda u urbanom prostoru (krovovi kuća i hotela). Za te potrebe korišteni su preleti aviona, obilasci otočića plovilima te dojavni centar za građane koji su identificirali gnijezda na urbanom prostoru.
  2. Planiranje i provedbu humanih mjera smanjenja galeba klaukavca na urbanom području.
    Prema pregledu literature i iskustvu zemalja koje su implementirale programe u gradovima EU može se zaključiti da su najbolji rezultati postignuti korištenjem tzv. metode lažnih jaja koja se u tu svrhu i nude na tržištu. Licencirani proizvođač jaja je Velika Britanija te su jaja od tuda i naručena za potrebe našeg projekta.
  3. Provedba ispitivanja i mjera iz područja parazitologije
    Uzorkovanje izmeta ptica i analiza parazita sa perja omogućila su procjenu rizika od prijenosa uzročnika bolesti sa galeba na čovjeka. U svrhu provedbe mjera iz područja parazitologije organizirano je postavljanje plastičnih podloga sa kojih se sakupljalo uzorke izmeta za laboratorijske analize. Organiziran je i izlov ptica na deponiju Košambra uz pomoć hrvatskih ornitologa i uz potrebnu opremu za izlov. Ulovljenim pticama se tako, radi epidemiološkog praćenja mogućnosti zaraza za ljude, izuzeo biološki materijal koji je naknadno analiziran u laboratoriju. Hrvatski ornitolozi lovili su galebove posebnim tehnikama putem mreža (kako se ptice ne bi ozlijedile), a radi prstenovanja i uzimanja bioloških uzoraka. Sve ptice nakon prstenovanja i uzimanja uzoraka su puštene.
  4. Segment edukacije i senzibilizacije građana
    Građani teritorijalnog područja su educirani o ponašanju u odnosu na pticu, adekvatno zbrinjavanje kućnog otpada radi uklanjanja izvora prekomjerne hrane za galeba, provedena je edukacija o samozaštiti i razumijevanju problema koje galebovi uzrokuju u prekomjernoj populaciji (letcima, radio emisijama, predavanjima za građane…), tiskani su edukativni letci na hrvatskom i engleskom jeziku.

Kontrola populacije galebovaSVE MJERE I METODE koje su primjenjivane usklađene su sa Zakonom o zaštiti životinja te provedene uz informiranje Ministarstva okoliša i prirode RH i konzultiranjem hrvatskih ornitologa. Pilot projekt predviđao je i dalje predviđa, sukladno zakonskoj regulativi, isključivo humane metode pristupa pticama pri čemu nije dozvoljena niti jedna intervencija koja na bilo koji način ugrožava žive ptice ili žive ptiće. Također, u suradnji i temeljem uputa resornog Ministarstva posebna pažnja je posvećena brizi o zaštićenim pticama koje se mogu gnijezditi na mjestima na kojima se gnijezdi i galeb. Tako se metoda lažnih jaja u odnosu na galebove nije primijenila na područjima za koja se pretpostavilo da mogu imati i gnijezda zaštićenih ptica (npr. gnjurca).

Projekt je osmišljen kao dio višegodišnjeg programa jer se efekti i učinkovitost metoda mogu utvrđivati samo u dugoročnom periodu (5-10) godina jer je galeb snažna ptica koja u našem podneblju nema prirodnog predatora, a ima izobilje hrane zbog bazično turističkog područja i velike količine ugostiteljskih i hotelskih kompleksa. Rad na projektu uključuje konzultacije nositelja projekta s multidisciplinarnim timom stručnjaka (Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, stručnjaci iz oblasti ornitologije u RH, Zdravi grad Poreč, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Veterinarski institut Ljubljana, Natura Histrica i dr.).

Kontrola populacije galebovaZa uspjeh projekta temeljnom i važnom je procijenjena suradnja, projektno partnerstvo i praćenje projekta od svih dioničara na teritorijalnom području, a to su JLS-e, turističke zajednice i turističke organizacije na istom području jer samo cjelovit pristup problemu i podjela društvene odgovornosti za sigurnost građana i posjetitelja na istom području pokazuju pozitivne ishode.

Prvih nekoliko godina realizacije projekta na Poreštini pokazuje smanjenje populacije galebova i približavanje glavnom cilju projekta, a to je sačuvati galeba kao simbol podneblja i omogućiti mu pretežito zadržavanje na primarnim staništima (otočići i hridi).