Jesensko razdoblje prožeto je mnogobrojnim značajnim datumima posvećenim uzajamnoj podršci, kako 5. prosinca obilježavamo Svjetski dan volontera, osvrnuti ćemo se na volontiranje i volontere čija uloga u dobrobiti i napretku društva često nije dovoljno prepoznata. Sam pojam volontiranja se odnosi na različite aktivnosti koje osoba obavlja bez novčane naknade i bez prisile te u njih ulaže svoje slobodno vrijeme, vještine, znanja i trud za dobrobit drugih i/ili društva u cjelini.
Najčešće se povezuje s izravnim pomaganjem drugima kao što je dobrovoljni rad u domovima za starije, društvima invalida i sl. Međutim, postoji još puno različitih oblika volontiranja kao što su uređenje javnih prostora, akcije zaštite i čišćenja okoliša, višetjedni tematski kampovi u inozemstvu, pomaganje u organizaciji kulturnih događaja, prikupljanje financijskih sredstava za neku udrugu itd. Zapravo, aktivnosti i prilika za volontiranje ima za svakoga tko svoje slobodno vrijeme želi iskoristiti za pomaganje drugima.
Zašto volontirati?
Različite ljude na volontiranje potiču različiti motivi i često se ne radi o samo jednom, već o interakciji više potreba i želja. U osnovi je naravno altruizam, tj. želja da se pomogne drugima, povezan s vlastitim interesima koji se mogu podijeliti u 6 glavnih kategorija: vrijednosti, razumijevanje, društvo, karijera, zaštita i poštovanje. Tako će netko volontirati kako bi imao priliku izraziti svoje altruističke vrijednosti povezane s brigom za druge, dok će se netko drugi volontiranjem baviti kako bi dobio priliku za stjecanje novih znanja i vještina, osobni rast i razvoj te za bolje razumijevanje sebe i drugih.
Nekome tko je vrlo društven glavni motiv može biti jačanje postojećih društvenih veza ili upoznavanje novih ljudi, dok će netko drugi u volonterskom radu vidjeti priliku za stjecanje novih znanja i vještina povezanih sa sadašnjom karijerom ili s nekom novom, za koju se na taj način može pripremiti.
Postoje ljudi koji će volontirati da bi smanjili neke svoje neugodne osjećaje, kao što je npr. krivnja ili kako bi riješili neke svoje osobne probleme, kao i ljudi koji će volontirati kako bi se kroz pomaganje drugima mogli psihički razvijati i jačati svoje samopoštovanje te se tako bolje osjećati sami sa sobom. Svi su motivi legitimni i ne može se govoriti o manje ili više vrijednima, dokle god su usmjereni ka pozitivnim, ljudskim vrijednostima te se baziraju na poštivanju različitosti, dostojanstva i ljudskih prava. Najvažnije je da svatko tko želi volontirati najprije kod sebe prepozna što ga motivira, a tek onda potraži adekvatnu aktivnost. Naime, ustrajat ćemo i biti uspješniji u onim aktivnostima kroz koje ćemo moći zadovoljiti svoje motive, što više njih to bolje.
Što se volontiranjem može dobiti?
Volontiranju se u našoj kulturi tek u zadnjih nekoliko godina pridaje više pažnje, pa će se još uvijek mnogi zapitati zašto bi netko trošio svoje slobodno vrijeme, znanja i vještine bez da za to bude plaćen ili zašto bi itko uopće radio nešto za ništa. Najčešće će nekome tko postavi takvo pitanje biti teško objasniti da volonteri imaju i puno različitih koristi od „ulaganja“ svojeg slobodnog vremena pomažući drugima te da novčana naknada nije jedina nagrada za nečiji rad. Također je ponekad teško objasniti da se zadovoljstvu koje volontiranje donosi ne može odrediti cijena. Volontiranje nam, osim zadovoljstva zbog toga što smo korisni i nekome pomažemo, donosi mnoge različite dobiti te je pozitivno povezano s psihičkim i fizičkim zdravljem kroz cijeli životni vijek, a posebno kod starijih osoba.
Za srednjoškolce i studente volontiranje može biti izvrsna prilika za širenje svojih pogleda izvan učionica i činjeničnog znanja, za razvoj i učenje novih vještina te stjecanje iskustva i znanja iz stvarnog svijeta. Volontiranje im također omogućuje da se okušaju u više različitih područja rada te tako lakše odaberu svoju buduću karijeru. Osim toga, pomaganjem drugima, koje je samo po sebi vrlo zadovoljavajuće, mogu ojačati svoje samopouzdanje, proširiti krug prijatelja te kvalitetnije provoditi svoje slobodno vrijeme. Starijim osobama volontiranje može pomoći u prilagodbi na mirovinu i u očuvanju svog fizičkog zdravlja kroz kretanje, smanjenje socijalne izolacije te povećanje ugodnih osjećaja kao npr. sreće i zadovoljstva zbog pomaganja drugima. Pokazalo se da volontiranje u starijoj dobi može umanjiti simptome kroničnih bolesti, a osim toga, stariji kroz volonterski rad mogu prenijeti drugima svoja znanja i iskustvo, osjećati se korisnima, stvoriti mrežu podrške te smanjiti depresiju i usamljenost.
Volontiranje osobama svih dobnih skupina pruža puno ugodnih iskustava i osjećaja, pomaže u jačanju samopoštovanja i samopouzdanja te dovodi do većeg zadovoljstva životom. Kao kvalitetan način provođenja slobodnog vremena potiče nas na aktivnost, donosi priliku za zabavu i ispunjenje, opuštanje, bijeg iz svakodnevne rutine te obnavljanje kreativnosti. Pruža nam priliku za upoznavanje novih ljudi različitih dobnih skupina, kultura, zanimanja, svjetonazora i životnih prilika te za vježbanje socijalnih, komunikacijskih i inih vještina, ovisno o vrsti aktivnosti. Volontiranjem se jačaju i čuvaju osnovne ljudske vrijednosti kao što su tolerancija, solidarnost, zajedništvo i pomaganje drugima, umanjuju se razlike među ljudima te se zajednički stvaraju bolji uvjeti za život. Svatko dobiva mogućnost da postane odgovorni član zajednice te da pomažući drugima uči i stječe vrijedna iskustva.
Kako dobiti najviše od volontiranja?
Motiva za volontiranje kao i dobiti od volontiranja ima mnogo i različiti su, ali svatko tko želi može pronaći neku aktivnost za sebe ili je u konačnici i sam organizirati i pokrenuti.
Kao što je već spomenuto, pri odabiru aktivnosti važno je biti svjestan svojih motiva, ciljeva, želja i interesa, ali i ograničenja u vidu mobilnosti, količine slobodnog vremena koja se želi uložiti, duljine angažmana i sl. Najbolje je pronaći aktivnost koja će zadovoljiti naše motive i biti u skladu s našim ciljevima i mogućnostima jer ćemo na taj način aktivnost bolje obavljati, u njoj više uživati i ostvariti najviše dobiti za sebe i druge.
Prije početka volontiranja važno je dobro se raspitati o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju, a kada identificiramo neku organizaciju ili udrugu, saznati točno koji bi bili naši zadaci, što se od nas kao volontera očekuje, koji je neki minimumu koji se od nas traži itd. Kada saznamo sve potrebne informacije dobro je započeti polako, s nečim manjim te imati na umu da uvijek možemo promijeniti aktivnost ako nam nešto ne odgovara. Volontiranje je ipak slobodno izabrana aktivnost u koju ulažemo svoje slobodno vrijeme i zato je važno da se pomažući drugima osjećamo ugodno i da dobijemo nešto za sebe, a budući da je pomoć mnogima potrebna, postoji puno načina na koje možemo biti korisni. Najvažnije je željeti pomoći te odabranoj aktivnosti pristupiti otvorenog uma, sa suosjećanjem, pozitivnim stavom i spremnošću da napravimo sve što je potrebno.
Marina Banko
psihologinja Zdravog grada Poreč
