Rezultati istraživanja provedenog na više stotina ispitanika govore o subjektivnom osjećaju dobi, odgovaraju na pitanje utječe li pandemija na doživljaj starosti i kako se uspješno suočiti s godinama.
Što je subjektivna dob?
Subjektivna dob je pokazatelj koliko se staro osoba osjeća, izgleda i ponaša, bez obzira na njenu stvarnu kronološku dob1. Većina se ljudi ne osjeća u skladu sa svojom kronološkom dobi, već mlađima ili starijima no što jesu, a upravo taj osjećaj subjektivne dobi ima veliki utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje te ponašanje osobe. U današnje vrijeme opterećeni smo godinama, prevelik je fokus stavljen na kronološku dob, a svakodnevno iskustvo sugerira da starenje ne doživljavamo na isti način pa se tako neke osobe od 60 godina osjećaju i izgledaju vrlo mladoliko, dok drugi 60-godišnjaci osjećaju svoje godine ili se čak doživljavaju starijima no što jesu.
Mnoge osobe smatraju se mlađima ili starijima nego što uistinu jesu. Osobe mlađe od 20 često se osjećaju starijima, dok se osobe preko 20 doživljavaju mlađima no što jesu. Osobe starije od 30 godina osjećaju se mlađe, a razlika između subjektivne i kronološke dobi kod njih se povećava na 12-15 godina. Gledajući u postocima razlika između kronološke i subjektivne dobi raste s godinama te stagnira u 40-ima kada se ispitanici većinom osjećaju 15% mlađi od njihove stvarne dob1,2.
Istraživanja koja se bave pitanjem subjektivne dobi promatraju njenu vezu s brojnim razvojnim faktorima, zdravljem i utjecajem okoline3. U Hrvatskoj postoji mali broj istraživanja koja proučavaju subjektivnu dobi i iskustvo starenja. Utjecaj pandemije na različite aspekte subjektivne dobi još nije dovoljno istražen što je bio dodatni poticaj za ovo istraživanje.
Kako je provedeno istraživanje?
Istraživanje je provedeno pomoću online upitnika u vremenu od 5. do 15. veljače 2021. Ispitanici su dobili (i širili) poveznicu putem koje su pristupili upitniku. Upitnik je bio javno dostupan na web stranici Zdravog grada Poreč i gradskim portalima. Ispitivanje je bilo anonimno i dobrovoljno.
Upitnikom su obuhvaćeni različiti aspekti subjektivne dobi4. Komparativna dob mjerila se na način da su ispitanici uspoređivali sebe u odnosu na pripadnike svoje dobne skupine („puno mlađi“, „mlađi“, „u skladu s dobi“, „stariji“ i „puno stariji“). Osjećaj dobi mjerio se pitanjem: „Koliko starim se osjećate?“, a odgovor su ispitanici izražavali u godinama. Kognitivna dob zasnivala se na četiri dimenzije subjektivnog doživljaja – procjenu u odnosu na izgled, ponašanje, osjećaje i interese. Idealna dob ispitala se pitanjem „Koliko biste godina najradije imali?“.
Ispitanici
U ispitivanju je sudjelovalo 705 osoba, od toga 575 osoba ženskog spola (81,6%) i 130 osoba muškog spola (18,4%). Najveći broj ispitanika su stanovnici Poreča (37,9%) i prigradskih mjesta (13%), slijede stanovnici Rijeke, Zagreba i svih gradova Istre. Manji postotak ispitanika odnosi se na osobe iz ostalih dijelova Hrvatske.
U odnosu na dob obuhvaćeni su ispitanici u rasponu od 15 do 85 godina. Najveća frekvencija ispitanika je u rasponu dobi od 48 do 59 godina. Razlog tome je što se nakon 30-te godine uspostavlja tendencija osjećaja mlađe subjektivne dobi2. Utjecaj pandemije lakše je na taj način uočiti, ukoliko postoji, uz pretpostavku da se ljudi zbog pandemije osjećaju starije.
Kod osoba od 18 do 30 godina osjećaj dobi može biti dvosmjeran, mlade osobe osjećaju se od 1 do 3 godine mlađe ili starije od svoje kronološke dobi.
O rezultatima
Rezultati ispitivanja govore da se dvije trećine ispitanika osjeća mlađe ili čak mnogo mlađe u odnosu na svoju dob. U skladu s dobi osjeća se svaki peti ispitanik dok se starije u odnosu na dob osjeća tek 6% ispitanika.
Ispitanici se procjenjuju mlađim od svojih vršnjaka u svim aspektima subjektivne dobi, pogotovo u izgledu i ponašanju, a nešto manje u interesima.
Najbolji pokazatelj osjećaja subjektivne dobi dobiven je direktnom procjenom subjektivne dobi u brojčanom obliku. Utvrđeno je da se osobe iznad 30 godina procjenjuju mlađima te se svaka druga osoba osjeća čak 10-18% mlađom u odnosu na svoju kronološku dob. Konkretno, to znači sa se osoba koja ima 40 godina osjeća oko 6 godina mlađe, a osoba koja ima 70 godina osjeća se u prosjeku 12 godina mlađe. S druge strane kod osoba od 20 do 29 godina primjećuje se tendencija procjene starije subjektivne dobi.
Od posebne važnosti bili su odgovori otvorenog tipa u kojem su ispitanici davali osobni osvrt, mišljenja i razloge koji utječu na njihovu subjektivnu dob. Kao razlog zbog kojeg se osjećaju mlađima navode različite aktivnosti kao što su čitanje, stvaranje, šetnje, fizičke aktivnosti. Također naglašavaju važnost obitelji, dobrih odnosa s drugim ljudima, održavanja bliskih kontakata i držanja do sebe.
Na pitanje o utjecaju pandemije na subjektivnu dob više od polovice ispitanika (58,2%) izjavljuje da pandemija ne utječe na njihov osjećaj dobi, pri čemu kao razloge navode pojačanu rekreaciju, druženja s obitelji, nalaženje različitih aktivnosti i hobija za koje nisu ranije imali vremena.
Svaki peti ispitanik koji se izjasnio da pandemija ima direktan utjecaj na njihov osjećaj subjektivne dobi navodi kako ih nedostatak kretanja i fizičke aktivnosti, uz nedovoljne socijalne kontakte i izostanak druženja s vršnjacima i prijateljima, bolest, nepovoljni ekonomski i materijalni status, čine starijima.
Pokazalo se da pandemija na različite načine, čak i u većoj mjeri, utječe na subjektivnu dob mlađih osoba. Pandemija tako može naglasiti već postojeći osjećaj subjektivne dobi. Oni koji se osjećaju mladima mogu se osjećati još mlađima, studentski život zamijenili su onim više nalik srednjoškolskom, provode više vremena s obitelji, a manje u društvu vršnjaka, preuzimaju navike ranije dobi. Mladi nemaju vremena ni kapaciteta baviti se planiranjem budućnosti jer sadašnjost, situacija krize i neizvjesnosti, već zauzima previše mjesta u njihovim mislima. S druge strane mogu se osjećati starije jer se manje druže i manje su fizički aktivni te pandemija rezultira dodatnim stresom koji utječe da se osjećaju starije.
Klasifikacijom odgovora na pitanje na koji način pandemija utječe na subjektivnu dob, utvrđeni su čimbenici općeg zdravstvenog stanja, intenziteta druženja odnosno izolacije, učestalosti fizičkih aktivnosti i općeg zadovoljstva životom koji su u pozadini osjećaja starosti.
Ispitanicima je ponuđeno pitanje otvorenog tipa Godine prolaze, a ja? kao mogućnost iskazivanja osobne životne filozofije i stavova prema starenju. Većina ispitanika odgovorila je u tonu koji odražava pozitivnu energiju i stav prema starenju.
Na kraju…
Mnogo je razloga zašto subjektivna dob govori toliko o ljudima i zbog čega je bitno znati kako se ljudi osjećaju i koliko se starima procjenjuju. Osobe zrele i starije odrasle dobi, koje se osjećaju mlađima od svoje kronološke dobi, osjećaju se zdravijima, otpornijima i osjećaju veće zadovoljstvo u životu5. Osjećaj starije subjektivne dobi povezan je s druge strane s bolestima, rizikom od depresije i manjom kvalitetom života.
Pandemija će zasigurno ostaviti veliki trag na fizičko i mentalno zdravlje ljudi pa tako i na njihov osjećaj subjektivne dobi. Unatoč pandemiji rezultati ovog istraživanja potvrđuju rezultate ranijih studija koji govore da se osobe preko 30.-e često osjećaju mlađe u odnosu na njihovu kronološku dobi1,2. Tako je dvije trećine ispitanika izjavilo da se osjeća mlađe u prosjeku 10% do 18% u odnosu na svoju kronološku dob. Čak i mladi vide da postoje stvari kojima se mogu radovati u svojoj budućnosti, da se godina ne treba bojati, već ih kvalitetno iskoristiti.
Ispitanici, građani Poreča, Istre i Hrvatske, suočavaju se s izazovima koje nosi pandemija: brigom o vlastitom zdravlju, kretanjem, različitim aktivnostima, učenjem, prihvaćanjem promjena, provođenjem vremena s bliskim ljudima.
Svaka osoba ima jedinstveno iskustvo i okolnosti koje utječu na njen osjećaj starosti. „Mi smo tu, živimo i prilagođavamo se“, poručuju građani. Na svakom od nas je da otkrije kako ih najbolje nositi i proživjeti.
Maja Jugovac, studentica psihologije, FFRI
Gordana Vorkapić Jugovac, psihologinja
Literatura:
| 1 | Uotinen, V. (2005). I’m as old as I feel. Subjective age in Finnish adults. Jyväskylä: University of Jyväskylä, Jyväskylä Studies in Education, Psychology and Social Research. |
|---|---|
| 2 | Zupančič, M., Colnerič, B. i Horvat, M. (2011). Subjective age over the adult lifespan. Suvremena psihologija, 14 (2), 150-151. |
| 3 | Kaliterna, Lj. (1998). Jesmo li stari koliko imamo godina ili koliko se starima osjećamo?. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, Vol. 7, No.6 (38),/td> |
| 4 | Barak, B. i Stern, B. (1986). Subjective age correlates: a research note. The Gerontologist, 26(5): 571-578 |
| 5 | Montepare, J.M. i Lachman, M.E. (1989). “You are only as old as you feel”: Self-perceptions of age, fears of aging, and life satisfaction from adolescence to old age. Psychology & Aging, 4, 73-78. |
