Sažetak
U ovom radu ukratko prikazujemo rezultate longitudinalnog istraživanja kojim se prate rizična ponašanja i mentalno zdravlje srednjoškolaca Poreštine. U istraživanju su sudjelovale dvije porečke srednje škole, a to su Srednja škola Mate Balote i Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč. Mjerenje je rađeno u tri ciklusa; 2012., 2017. i 2021. godine upitnikom “Kako si?”, Petra Bezinovića. Rezultati istraživanja ukazuju na smanjenje prevalencije konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda, te povećanje simptoma narušenog mentalnog zdravlja mladih. Dobiveni rezultati koristiti će se u svrhu što efikasnijeg razvoja Školskih preventivnih programa.
Što je to mentalno zdravlje?
Mentalno zdravlje je neizostavan i neizmjerno važan dio sveukupnog zdravlja, što potvrđuje i definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije. Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje definira kao stanje cjelovitog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojemu pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, nosi se s normalnim životnim stresovima, produktivno radi i u mogućnosti je doprinijeti svojoj zajednici (u obitelji, u školi, na radnome mjestu, u zajednici gdje živi i dr.). Mentalno zdravlje, ovako definirano, više je od same odsutnosti mentalnog poremećaja, bolesti ili onesposobljenosti.
Za očuvanje mentalnoga zdravlja važno je ulaganje u emocionalnu dobrobit (osjećaje), psihičku dobrobit (pozitivno funkcioniranje), društvenu dobrobit (povezanost među ljudima), tjelesnu dobrobit (tjelesno zdravlje), duhovnu dobrobit (smisao života). Sve to čini naše dobro mentalno zdravlje. Dobro mentalno zdravlje omogućuje pojedincu da se odupre životnim poteškoćama i pomaže u smanjenju rizika za razvoj mentalnih poremećaja. Stoga, svaka akcija koja se provodi s ciljem očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja predstavlja svojevrsni razvoj zaštitnih čimbenika i preventivnu aktivnost.
Svrha istraživanja
Svrha našeg istraživanja je utvrđivanje promjena kod ciljane skupine i prevencija rizičnih ponašanja i mentalnog zdravlja srednjoškolaca Poreštine unutar 10 godina. Na taj način provjeravamo učinkovitost dosadašnjih preventivnih programa, ali i donosimo smjernice za nove preventivne aktivnosti.
Kako je provedeno istraživanje
Kao što je već rečeno istraživanje je provedeno u tri ciklusa. Godine 2012. i 2017. istraživanje je provedeno uz koordinaciju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije te uz potporu Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Istarske županije. Nositelj istraživanja bio je Institut za društvena istraživanja iz Zagreba. Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Petar Bezinović, a koordinator provedbe istraživanja Helena Mitrović i Velimir Todorović.
Školske godine 2012./2013. bila je prva faza testiranja, u kojoj je upitnik proveden na slučajnom uzorku od 20% učenika navedenih škola. Uzorak od 20% definiran je za svaku generaciju učenika, posebno za trogodišnje, četverogodišnje i gimnazijske programe, na osnovi podataka o broju upisanih učenika u svim razrednim odjelima.
U drugoj fazi mjerenja, istraživanje je provedeno istim upitnikom. Upitnike su popunjavali ispitanici iz slučajnog uzorka putem računala tijekom školske godine 2017./2018. A pri samom popunjavanju bili su prisutni pomoćnici istraživača.
U zadnjoj fazi mjerenja, istraživanje je provedeno također online upitnikom “Kako si?”,, autora dr.sc. Petra Bezinovića, u vremenu od 5. do 15. veljače 2021. Ispitanici su dobili poveznicu na upitnik putem platformi za komunikaciju (Viber, Yammer i sl. ). Ispitivanje je bilo anonimno i dobrovoljno. Uzorak je prigodan.
Obje porečke srednje škole dobile su zasebno svoje rezultate za svako mjerenje. Rezultate smo analizirali za svaku školu posebno, a na kraju smo napravili i usporedbu rezultata obiju škola kako bismo utvrdili sličnosti i razlike.
Ispitanici
U ovom istraživanju radilo se o 6 nezavisnih uzoraka ispitanika (za svaku školu 3 uzorka, jedan za svaku godinu procjene). Uzorci su bili u prva dva navrata slučajni, dok je u trećem navratu bio prigodni.
Ispitanici su bili polaznici srednjih škola Poreštine (Srednje škole Mate Balote i Turističko-ugostiteljska škole Antona Štifanića).
Srednja škola Mate Balote ove školske godine (2020./2021.) ima ukupno 447 učenika, a Turističko- ugostiteljska Antona Štifanića ima ih 272.
Tablica 1: Prikaz broja učenika po uzorku za svaku školu
| 2012./2013. | 2017./2018. | 2020./2021. | |
| SŠ M. Balote | 102 | 84 | 272 |
| TUŠ A. Štifanića | 56 | 54 | 255 |
O rezultatima
Možemo vidjeti da učenici na dvije čestice kojima se procjenjuje otvorenost za iskustva sve rjeđe smatraju da su spremni za nova iskustva. To se može interpretirati trenutnom epidemiološkom situacijom jer je već i sama ta situacija donijela puno novosti na koje se učenici moraju prilagođavati te kao da pokazuju zasićenost promjenama i procjenjuju da nemaju kapaciteta za još promjena.
Graf 1 i 2: Longitudinalni rezultati za 2 čestice unutar faktora Otvorenost za iskustva
Vidljivo je da je kod učenika TUŠ prisutan manji optimizam nego kod učenika SŠMB. To je dodatno naglašeno ove godine i zbog pogođenosti turističkog sektora krizom izazvanom COVID-om 19, a to je sektor unutar kojeg se učenici obrazuju te ih po završetku školovanja s ovakvom situacijom u svijetu čeka jako neizvjesna budućnost.
Graf 3 i 4: Longitudinalni rezultati za dvije čestice iz faktora Optimizam
U sklopu Faktora “Strah od negativne evaluacije” nalaze se tri čestice i skoro sve pokazuju slične promjene u postotcima koje su prikazane na sljedećem grafu. A to je porast straha od negativne evaluacije kod učenika u SŠMB i smanjenje iste kod učenika u TUŠ. Povezujemo to s tim da u SŠMB idu gimnazijalci kojima je i inače više stalo do procjene od strane drugih ljudi nego što je stalo učenicima strukovnih zanimanja. Ne može se utvrditi da li učenici s većim strahom od negativne evaluacije upisuju češće programe u SŠŠMB ili upis u te programe uzrokuje takvu anksioznost. Već je 2018. prof. Bezinović ukazao na navedeni “trend” straha od negativne procjene u okruženje, ne samo kod nas, objašnjavajući to nedostatkom odgoja mladih za hrabrost i kritičko mišljenje, zbog čega dolazi do izražaja strah od izražavanja svojih razmišljanja i stavova, pri čemu navedeni osjećaj straha od procjene okoline koči razvoj pojedinca.
Graf 5: Longitudinalni prikaz jedne čestice iz faktora Strah od negativne evaluacije
Kod samoregulacije ponašanja rezultati su jako neujednačeni. Na većini čestica vidi se porast kod učenika SŠMB i pad kod učenika TUŠ, osim kod ove prikazane čestice gdje vidimo pad spremnosti za prilagodbom ljudima kod učenika obiju škola. Možda upravo zbog toga jer tijekom tzv. lockdowna nisu bili izloženi stalnom kontaktu s drugim ljudima i sumnjaju da su u mogućnosti prilagoditi se takvom nečemu (resocijalizacija) kao i radi narušene vlastite rutine i dnevne strukture.
Graf 6: Prikaz longitudinalnih rezultata za jednu česticu iz faktora Samoregulacija ponašanja
U smislu zdravstvenih teškoća i somatizacije vidimo porast problema sa spavanjem kod učenika obiju škola. To može biti pokazatelj porasta psihosomatskih simptoma kao posljedice negativnih efekata Pandemije COVIDa-19 i pogoršanja mentalnog zdravlja uslijed te krize. Također može ukazivati na problem izloženosti mladih povećanoj količini plave svjetlosti uslijed dužeg korištenja monitora i ekrana različitog tipa. Ne možemo zanemariti niti narušen bioritam mladih zbog nedostatka sportskih aktivnosti, druženja i sl., koje zatim pokušavaju nadoknaditi druženjima na mreži do kasnih noćnih sati i time smanjenju količine sna. Rehman (2021.) sugerira da upotreba digitalnih tehnologija kod djece i mladih u povećanoj mjeri izaziva poteškoće sa snom.
Graf 7: Longitudinalni prikaz problema sa spavanjem kod učenika
Vidljiv je porast depresivnih simptoma kod učenika obiju škola kroz godine. Ovakav rezultat ne iznenađuje s obzirom da prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije depresija zajedno s anksioznim poremećajem globalnu ekonomiju svake pojedine godine košta više od milijardu USD. Broj ljudi s depresijom i s anksioznim poremećajem u svijetu je u konstantnom porastu. Prema statističkim podacima moguće je uvidjeti kako je godine 1990. u svijetu bilo ukupno 416 milijuna oboljelih dok je godine 2013. taj broj porastao na nevjerojatnih 615 milijuna (Grozdek, 2020.).
Graf 8: Longitudinalni prikaz depresivnih simptoma kod učenika
Uočljiv je trend pada sklonosti prehladama kod učenika kroz godine. Iako smo početno mislili da je taj pad povezan s preventivnim mjerama zaštite od COVID-a, vidimo da je takav trend postojao i prije pandemije i ne možemo taj rezultat nedjeljivo povezati s preventivnim mjerama koje se primjenjuju od početka pandemije.
Graf 9: Longitudinalni prikaz sklonosti prehladama
Primjetan je trend porasta udjela učenika koji nikada nisu pušili. To možemo pripisati kampanjama protiv pušenja kao i poskupljenju cigareta zbog povećanja trošarina. Međutim, rezultate koje smo dobili ovim istraživanjem možemo uvelike usporediti s ESPAD-ovim (2020.) rezultatima koji pokazuju trend pada upotrebe duhanskih proizvoda kod mladih ljudi od 1995. godine do 2019. godine.
Graf 10: Longitudinalni prikaz postotka učenika koji nikad nisu probali cigarete
Primjetan je i trend pada udjela učenika koji redovito puše i to u obje škole. I to možemo tumačiti učinkom kampanja protiv pušenja kao i poskupljenju cigareta zbog povećanja trošarina. Uzevši u obzir rezultate istraživanja (I. Zelenika, 2009.) koje pokazuje smanjenje potrošnje duhanskih proizvoda s povećanjem cijena tih proizvoda, možemo pretpostaviti da će daljnji rast cijena duhanskih proizvoda dovesti do još većeg smanjenja njegove upotrebe. Ne zaboravimo da su te cijene u prethodnom razdoblju stalno rasle te da je najavljeno novo poskupljenje duhanskih proizvoda. Rezultati ranijih istraživanja: utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u Hrvatskoj; I. Zelenika (2009.) pokazuju da porast cijena duhanskih proizvoda utječe na smanjenje potrošnje istih.
Graf 11: Longitudinalni prikaz postotka učenika koji redovito puše
Raste udio učenika koji nikada nisu probali pivu. Podatak djelomično možemo objasniti zatvorenošću uslužnih objekata u kojima se alkoholna pića najčešće konzumiraju prije tzv. lockdowna.
Graf 12: Longitudinalni prikaz postotka ispitanih učenika koji nikada nisu probali pivu
Iako nismo pronašli statistički značajne razlike između rezultata mjerenja 2017. godine i 2021. godine (ispitano x2 testom, potrebna je daljnja analiza dobivenih rezultata kao i praćenje trendova da bismo većim vremenskim razmakom između točaka mjerenja potencijalno uspjeli i statistički potvrditi te razlike.
Umjesto zaključka
Ono što je iz ovih rezultata vidljivo jest da je i u našim školama prisutan trend koji se vidi i na razini Europske unije, a to je da se smanjuje udio srednjoškolaca koji svakodnevno puše i konzumiraju alkohol, a i pokazatelji konzumacije ostalih sredstava ovisnosti pokazuju slične trendove kao i ESPAD-ovo istraživanje.
Po tome vidimo da je potrebno sve manje utjecati na konkretnu prevenciju zloupotrebe sredstava ovisnosti, ali i da je potrebno usmjeriti se čim više na poboljšanje mentalnog zdravlja učenika, poglavito na smanjenje simptoma depresivnosti, te vještine opuštanja i samoregulaciju emocija. U tu svrhu potrebno je osmisliti aktivnosti koje se mogu primijeniti u obje škole uključene u mjerenje, a svaka škola posebno treba osmisliti i aktivnosti u onom segmentu rada koji je karakterističan za njenu populaciju učenika (npr. strah od negativne procjene je problem vezan za populaciju SŠMB, dok je rad na zadovoljstvu životom potrebniji za učenike TUŠ).
Nameće se zaključak da korona kriza donosi i neke pozitivne ishode; npr. smanjenje simptoma prehlade, smanjenje konzumacije alkoholnih pića i duhanskih proizvoda i sl. Također nam je ova kriza donijela i neke negativne učinke npr. pogoršanje kvalitete sna kod naših učenika te negativne učinke na njihovo mentalno zdravlje. Svakako je potrebno usporediti i rezultate na ostalim faktorima upitnika “Kako si?” kako bismo mogli osmisliti ideje o implementaciji sadržaja koji ciljaju na mentalno zdravlje učenika kroz školski kurikulum.
Antonija Mijatović, prof. psihologije
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč
Petra Andrić, prof. psihologije
Srednja škola Mate Balote Poreč
Literatura
Espad group (2020) ESPAD Report 2019; Results from the European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, http://www.espad.org/sites/espad.org/files/2020.3878_EN_04.pdf
Grozdek, D. (2020) Depresija kao javnozdravstveni problem: završni rad; https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:3359
Rehman, A. (2021.)How blue light affects kids’ sleep; https://www.sleepfoundation.org/children-and-sleep/how-blue-light-affects-kids-sleep
Zelenika, I. (2009): Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u Hrvatskoj; https://hrcak.srce.hr/48598
Roviš, D. (2015) Privrženost učenika školi kao zaštitni čimbenik u razvoju rizičnih ponašanja. doktorski rad: https://repozitorij.erf.unizg.hr/islandora/object/erf%3A214/datastream/PDF/view
