Za razliku od kontinentalnog dijela Hrvatske i Europe gdje je ljeto pojam godišnjih odmora, izleta i opuštanja, ljudima iz turističkih središta ovo doba godine znači sasvim nešto drugo. I dok su većini naših posjetitelja glavne „brige“ koji će faktor zaštite koristiti, dali će dobro izgledati u novom kostimiću i gdje će navečer naći slobodno mjesto na nekoj od terasa, Porečane očekuju drugačiji izazovi….npr. gdje parkirati, a da sam barem koliko toliko blizu radnog mjesta, da se ne uznojim još prije nego stignem na posao. 🙂
Mnogima je sezona iscrpljujuća do te mjere da se cijelo ljeto ne stignu okupati, i tako godinama, ili su iz nekog razloga „ljuti“ na more ili ako već imaju malo slobodnog vremena rađe ga provode u prostoriji s klimicom ili u miru debelog hlada uz omiljeni osvježavajući napitak.
Čime god da se bavili i koliko god da ste u strci s vremenom, priuštite vašem tijelu i čulima osvježenje u našem predivnom plavom moru, makar onako usputno, između smjena, prije ili nakon posla. More je izvor života, najbolji liječnik i terapeut, vjerujte mu.
Prođe nekako i taj radni dan, Sunce je već potonulo, umorni smo, iscrpljeni i iscijeđeni, al još jedno piće s prijateljima, pa drugo, treće…..i idući dan uz sve otegotne okolnosti još smo i mamurni, i neispavani, i tako nekoliko dana, pa tjedana i normalno da „pucamo.“ Tijelu i duši odmor je neophodan, ne uskraćujte si ga.
Da se vratimo malo na ono parkiranje… tko god je u mogućnosti nek’ zaboravi na auto, bicikla i pedalirajte, laganim tempom i nećete se sigurno uznojiti više nego inače, a i uvijek možete ponijeti extra majicu da se presvučete. Motorin će isto dobro poslužiti. Za vrijeme vožnje otvorite i „treće oko“, pogotovo kad se umorni vraćate s posla.
Znojenje
Što se tiče već spominjanog znojenja, evo nekoliko savjeta stručnjaka: Znoj sam po sebi nema nikakav miris, no dođe li u kontakt s bakterijama na površini kože i nekim tvarima s odjeće i zraka, razgrađuje se i nastaje neugodan miris. Pravilnim održavanjem osobne higijene, prehranom i dovoljnim unosom tekućine spriječit ćete pojavu neugodnih mirisa.
Imajte na umu da antiperspirant nije isto što dezodorans. Iako se oba proizvoda koriste za neutraliziranje neugodnih mirisa nastalih zbog znojenja, među njima postoje razlike.
Antiperspiranti sadrže sastojke koji blokiraju pore na koži i sprečavaju znojenje, dok dezodoransi samo neutraliziraju mirise. Prvi imaju dugotrajnije djelovanje, a druge treba nanositi više puta tijekom dana.
Djeca na plaži
(preuzeto iz članka “Djeca i ljeto” Diane Puževski, dr. med., spec. pedijatrije, Zagreb)
Sunčanje, kupanje i igra na plaži ono je što najviše veseli djecu, ali pretjerano izlaganje suncu bez zaštite može dovesti do oštećenja kože i očiju. Mala količina ultraljubičastog zračenja nužna je za sintezu endogenog vitamina D važnog za apsorpciju kalcija iz crijeva. Međutim, dugotrajno izlaganje suncu može biti opasno, jer uzrokuje oštećenje kože. Oštećenje kože je kumulativno (zbraja se) i počinje već s prvim izlaganjem suncu. Zato nikada nije dovoljno rano započeti zaštitu djeteta od sunca. Da bismo vam pomogli pri odabiru sredstava za sunčanje, evo objašnjenja nekih osnovnih pojmova:
SPF (kratica od Solar Protection Factor – faktor zaštite od sunca) govori nam koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu sredstva s određenim zaštitnim faktorom bez opeklina. Primjerice, ako uobičajeno “izgorimo” na suncu za 20 minuta bez zaštite, faktor 15 omogućuje nam da na suncu ostanemo 15 x 20 min., tj. 300 min. ili 5 sati. Ovo treba shvatiti uz ograničenja, ovisno o tipu kože (najosjetljivija su crvenokosa i plavokosa djeca), a povećanje zaštitnog faktora ne znači i proporcionalno povećanje duljine sigurnog izlaganja suncu.
Kreme s fizičkim zaštitnim faktorom (Sunblock) štite kožu tako da odbijaju i raspršuju UV zrake. Uglavnom sadržavaju mineralne sastojke poput titanijeva dioksida, cinkova oksida ili željeznog oksida. Teže se razmazuju i ostavljaju trag na koži.
Kreme s kemijskim zaštitnim faktorom štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju pri čemu ipak manji dio UV zraka prodre u kožu.
UV indeks označuje dnevnu prognozu očekivanog rizika prekomjernog izlaganja suncu i pokazuje stupanj opreza koji se mora uzeti u obzir pri boravku na otvorenom. Predviđa jačinu UV zračenja za određeno područje u sljedećem danu na skali od 0 do 10+ (0 = minimalni rizik, 10+ = vrlo visoki rizik prekomjernog izlaganja suncu), uzimajući u obzir vremenske prilike, poput oblačnosti, vjetra i drugih lokalnih promjena koje utječu na količinu UV zraka.Važno je napomenuti da krema sa zaštitnim faktorom starija od dvije godine ne pruža više djelotvornu zaštitu.
Preporuke za zaštitu djece od pretjeranog izlaganja suncu:
[list style=”orb” color=”orange-lite”]
- djecu do 6 mjeseci ne treba nikako izlagati suncu, a nakon te dobi pa do godinu dana života ne izlagati ih izravnom suncu, odjenuti ih u laganu odjeću i isključivo neka borave u sjeni
- kod djece do 3 mjeseca ne upotrebljavati kreme sa zaštitnim faktorom jer mogu dovesti do iritacije kože. Koža je u prva tri mjeseca izrazito tanka i bez zaštite pa izbjegavamo mazanje, a strogo zabranjujemo izlaganje suncu
- ne izlagati djecu suncu u razdoblju od 10 do 16 sati kada je sunčevo zračenje najjače
- kod djece starije od 3 mjeseca nužna je primjena krema sa zaštitnim faktorom SPF 15 ili većim koje se nanose pola sata prije izlaganja suncu, a nanošenje treba ponavljati svakih 1 do 2 sata, nakon svakog kupanja, brisanja ručnikom, ili kada se dijete oznoji
- ne zaboravite nanijeti kremu na usnice (zahtijevaju posebnu njegu s obzirom na to da im nedostaje melanin) uške i stražnji dio vrata
- obvezno djetetu stavite zaštitnu kapu, s obodom od 3 cm, koja štiti lice, uši i vrat
- obvezno zaštititi oči sunčanim naočalama koje pružaju 99 do 100% zaštitu od UV-A i UV-B zraka
- nanijeti zaštitnu kremu čak i u sjeni, jer i tada (ispod suncobrana ) dijete može zadobiti opekline zbog reflektiranja UV zraka od vode, kamena ili pijeska.
[/list]
Kupanje
Ako boravite na čistoj, uređenoj plaži s finim šljunkom ili pijeskom dobro je da djeca hodaju bosa jer im to koristi za razvoj stopala. Prije ulaska u more obujte im plastične ili gumene sandalice, koje nakon kupanja treba skinuti jer nisu ugodne za hodanje. Treba znati da kupanje ne štiti od sunčevih zraka, štoviše kapljice vode još ih reflektiraju i pojačavaju te djeluju poput povećala.
Nikada dijete predškolske dobi ne puštajte samo u vodu bez nadzora. Utapanje djeteta moguće je i u plitkoj vodi. Narukvice su bolja zaštita od koluta jer omogućuju bolji i skladniji rad ruku pri pokretima plivanja. Ako vaše dijete ne želi, nemojte ga siliti da uđe u vodu dok ne stekne sigurnost i ne izrazi želju za kupanjem.
Ljetne nezgode i opasnosti
Opekline
Opekline su posljedica nedovoljne zaštite od sunca i predugog izlaganja sunčevim zrakama kada su one najjače. Djetetu ćete pomoći tako da ga okupate u mlakoj vodi, a opekline prekrijete hladnim oblozima. Da smanjite osjećaj pečenja i boli, a ponekad i povišenu tjelesnu temperaturu, najbolje je dati lijek na bazi paracetamola. Na tržištu ima i gelova koji kožu hlade i donose trenutno olakšanje.
Sunčanica
Sunčanica je teže stanje koje je najčešće posljedica duge igre na plaži bez zaštite pokrivalom za glavu ili dulje izloženosti dojenčeta suncu bez kapice zbog čega dolazi do edema mozga pa će veće dijete spominjati glavobolju dok će manje biti izrazito uznemireno, što će pratiti visoka temperatura, povraćanje, dehidracija. Prva pomoć je smještaj djeteta u zamračenu, klimatiziranu prostoriju, stavljanje hladnih obloga na glavu, davanje sredstva za uklanjanje temperature i glavobolje (paracetamol, ibuprofen). Treba nadoknaditi izgubljenu tekućinu (uz pomoć hladnog čaja, vode, a u slučaju većih gubitaka uslijed povraćanja i oralnom rehidracijskom tekućinom). Ako se djetetovo stanje ubrzo ne stabilizira, treba ga što prije odvesti liječniku.
Ubodi kukaca
Na mjestu uboda obično dolazi do reakcije toksične prirode, ali samo u osjetljivih osoba pojavljuju se i alergijske reakcije. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Na mjestu uboda pčele ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa uzrokujući lokalne ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se pojavljuju nakon višekratnih prijašnjih uboda. Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac. Ti kukci su agresivni i napadaju i kada nisu uznemireni. Njihovi otrovi sadržavaju kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže. One mogu biti u obliku koprivnjače (urtikarije), zatim otežanog disanja, a u najtežem obliku dolazi do kolapsa i gubitka svijesti.
Na mjestu uboda kukca pojavljuje se oteklina, bol i crvenilo. Prva pomoć uključuje stavljanje leda ili hladnog obloga na mjesto uboda. Dobro je dati i antihistaminik te poslije, lokalno, kortikosteroid u obliku kreme, ako se oteklina povećava. U slučaju alergijske reakcije treba što prije otići liječniku. Prevencija: najbolje je djecu odijevati u bijele i svijetle tonove boje pijeska, izbjegavati žarke tonove i uzorke cvijeća, ne hodati bosonog po travi, izbjegavati jake mirise, kao i nagle, brze pokrete.
Toplotni udar
Dojenčad i mala djeca posebno su sklona tom poremećaju u okolnostima kada su izložena visokoj temperaturi i vlazi uz neprikladnu odjeću (sintetičku). Toplotni udar najčešće pogađa djecu za vrućih dana u neodgovarajuće hlađenom automobilu. Znaci tog poremećaja su: bljedoća, koža je hladna, disanje i srčano bilo su ubrzani. Dijete je potpuno iscrpljeno i malaksalo. Stanje je vrlo ozbiljno jer je riječ zapravo o hemodinamskom šoku koji može dovesti i do gubitka svijesti. Prva pomoć zahtijeva hlađenje djeteta (hladni napici, kupanje, umatanje u hladnu plahtu), a potom posjet liječniku.
Ozljede
Boravak u prirodi, sloboda kretanja, brojne sportske aktivnosti imaju za posljedicu i različite ozljede. Obično je riječ o oguljotinama kože, ubodnim i reznim ranama. Kada se dogode, prva pomoć uključuje dezinfekciju rane (3% peroksidom ili gotovom antiseptičkom otopinom), daljnji postupak ovisi o izgledu rane. Duboke ubodne rane (čavao i sl.) kao i veće rezne rane treba zbrinuti liječnik, dok površne nakon dezinfekcije treba samo prekriti sterilnom gazom (kompresom) ili ostaviti otvorene da se suše na zraku. Ne treba ih posipati i mazati. Ako rana natekne ili rubno pocrveni, svakako otiđite liječniku. Na tupe ozljede (nagnječenja) najbolje je odmah staviti hladan oblog ili led jer će smanjiti razvoj hematoma. U slučaju uboda morskog ježinca, čije se bodlje lome i završavaju duboko u stopalu, najbolje bi ih bilo izvaditi sterilnom iglom i mjesto vađenja potom dezinficirati. Ako je zahvaćena površina velika, prepustite obradu stručnom osoblju.
Ljetne viroze
Ljetne viroze najčešće uzrokuju virusi iz skupine enterovirusa (Coxsackie, ECHO), a glavni izvor infekcije su izlučevine bolesnika. Bolest se ponajprije prenosi prljavim rukama, a pojavljuje se u obliku različitih kliničkih slika: od virusne infekcije grla – herpangine, preko simptoma povraćanja i proljeva pa sve do seroznog meningitisa. Najčešće prevladavaju simptomi probavnog trakta uz gubitak tekućine pa ju je najvažnije nadoknaditi. Postupak se zove rehidracija i provodi se oralnom rehidracijskom otopinom. Važno je da otopina bude sobne temperature ili hladna, da se daje pomalo žličicom posebno ako dijete povraća. Danas se više ne preporučuju nikakve posebne dijete, jedino što se izbacuje iz prehrane su voćni sokovi te svježe voće i povrće. Djeca koja su na prsima nastavljaju dojenje, samo što češće, ona koja su na dojenačkom mlijeku imaju veći broj obroka, ali manje količine. Dodatak rižinih pahuljica ili rižine sluzi može povoljno djelovati na konzistenciju stolice. Ovisno o razvijenoj kliničkoj slici, koja uključuje visoku temperaturu i daljnje povraćanje, klonulost, oskudnije mokrenje (suha pelena!!!), treba se javiti liječniku.
Čuvajte svog ljubimca/ljubimicu
Stigle su nam vrućine pa nije naodmet podsjetiti na što treba pripaziti kod naših četveronožaca.
Voda, voda i samo voda – nigdje ne izlazite bez boce vode. Janine bočice od 0,25l sa dudicom su super-zgodne za torbu, a bočica se može nadopuniti u svakom obližnjem kafiću, dućanu, restoranu ako nema neke fontanice ili sl.
Divlji klas (ili po domaći: lasta) – jako sunce koje se izmjenjuje sa kišom je idealno za rast divljeg klasa koji se i jako brzo suši, a psi se vole valjati po njemu. Treba paziti ne samo na uši u koje se može zavući i ako se ne intervenira kod veterinara može oštetiti bubnjić, već i na šape i mekane dijelove kože koje može ozlijediti pa psa treba redovito pregledavati nakon šetnje po livadi na kojoj ima divljeg klasa
Vreli asfalt i kamenje – psi na jastučićima šapa ne osjećaju toplinu pa se često može dogoditi da oni mekših jastučića dobiju opekline. Zbog toga je zgodno imati kod kuće kremicu za opekline i ubode sa efektom hlađenja (ima za kupiti u svakoj ljekarni više vrsta), a i jogurt pali ako ostane na šapi dovoljno dugo. 🙂
Ubodi raznih insekata – isto kao i kod opeklina – hladni oblog da splasne, kremica, a ako pas dobije reakciju ili ne dođe do povlačenja otoka na mjestu uboda, u roku od max 12 sati nakon tretiranja potrebno je posjetiti veterinara.
Toplotni udar – učestali je zdravstveni problem, koji se javlja uslijed visokih temperatura. Najčešći uzrok toplotnog udara je ostavljanje pasa u autu. U autu temperatura u vrlo kratkom roku poraste više od vanjske temperature, pa i uz otvoren prozor, što je vrlo opasno po život pasa. No isto tako, toplotni udar pas može doživjeti u bilo kojoj situaciji kada su temperature zraka visoke, a organizam nije u stanju odavati toplinu u okoliš, što dovodi do nemogućnosti organizma da regulira tjelesnu temperaturu. Pse koji su navikli boraviti u klimatiziranim prostorijama toplotni udar pogađa češće, kao i pse s dužom dlakom, lošijim zdravstvenim statusom i kondicijom, mlađe i starije pse itd. Prvi simptomi toplotnog udara su prekomjerno dahtanje, koža je zažarena, a najviše unutar uške, pas tetura, dolazi do nesvjestice, slabosti i konačno kolapsa, kome i smrti. Ukoliko primjetite navedene simptome, psa je potrebno rashladiti što je prije moguće, te polijevati ne prehladnom vodom i naravno pozvati veterinara. Nikako nemojte tjerati psa da pije, kako ne bi došlo do povraćanja i aspiracije sadržaja u pluća. Psu je potrebno staviti led umotan u tkaninu direktno na glavu, a na tijelo nakon polijevanja vodom stavite vlažne ručnike. Možete psa i staviti u kadu, ali ne s jako hladnom vodom. Hladna voda može izazvati šok organizma, što dodatno komplicira stanje. Nikako ne koristite lijekove na svoju ruku, bez konzultacije s veterinarom. Nikako nemojte prekidati hlađenje, sve dok se tjelesna temperatura ne približi normalnoj. Imajte na umu da je uz sve navedene mjere potrebno psa što prije odvesti veterinaru.
Goran Poropat, diplomirani psiholog – profesor
