Hit među mladima, riječ godine, najpopularniji način samopredstavljanja na društvenim mrežama… Selfie.
„Selfie je fotografija sebe koju ste slikali sami, napravljena pametnim telefonom ili web kamerom kako bi je objavili na društvenoj mreži“, definicija je Oxford Dictionaries. Selfie je proglašena riječju godine za 2013., otkako joj je uporaba porasla za čak 17 tisuća puta. U hrvatskom jeziku još ne postoji kovanica za ovu riječ.
Trend su popularizirali slavni, slijedili su ih njihovi fanovi i mladi, a danas gotovo da i nema osobe, od „običnih“ ljudi do pape, koja je odoljela izazovu snimanja selfie fotografije.
Većina mladih selfie postavlja na društvene mreže poput Facebooka, Instagrama, Twittera kako bi dobili komplimente i „lajkove“. Lajkove vide kao pokazatelje popularnosti, te ukoliko ne dobiju zadovoljavajući broj lajkova, vide to kao sramotu i pokazatelje nepopularnosti.
Traže se sve lakši i brži načini za uređivanje selfie fotografija koje bi na društvenim mrežama izgledale savršeno Upravo zbog toga aplikacije za uređivanje fotografija naglo se razvijaju, nude neprimjetne popravke ili pak zamjetne efekte. Sve, kako bi baš ta selfie fotografija bila zapažena.
Svaka je selfie fotografija uvid u privatni život osobe na njoj. Ljudi se žale da njihovu privatnost ugrožavaju Facebook, Google ili bučan susjed, a zapravo se radi o tome da sami neprestano napadaju svoju privatnost.
Istraživanje o selfie trendu u OŠ Poreč
Svjetska istraživanja o selfie trendu govore da sve generacije izrađuju selfie fotografije, no trend u znatno većoj mjeri slijede mlađe osobe. Najčešći razlozi izrađivanja selfie fotografija su privlačenje pozornosti, podizanje samopoštovanja i zabava.
Na što ukazuju rezultati mini ankete o selfie trendu provedene za potrebe ovog članka u OŠ Poreč? Anketnim upitnikom obuhvaćeno je osamdesetak učenika (dva razredna odjela šestih razreda i dva razredna odjela osmih razreda).
Svi učenici osmih razreda, bez obzira na spol, izjavljuju da izrađuju selfie fotografije. U mlađoj dobi primjećuje se razlika s obzirom na spol. Sve učenice šestih razreda imaju svoje selfie fotografije, dok ih jedna trećina učenika za sada nema.
S obzirom na spol, učenice selfie fotografiraju čak nekoliko puta dnevno, dok učenici samo povremeno. Također, učenice imaju znatno veći broj dosad slikanih selfie fotografija, u prosjeku oko 500, u odnosu na svoje muške vršnjake, koji imaju oko 100 do sada snimljenih fotografija. Lijep osmijeh je ukras najvećeg broja fotografija učenica, dok učenici nemaju određenu pozu. Zanimljivo je da kao razlog samoslikanju svi najviše navode dosadu, zatim izradu profilnih slika, zabavu… Dečkima je veoma bitno da se pokaže i nova frizura. Mjesto fotografiranja nije važno. Mladi se slikaju u prirodi, kući, školi…
Pohvalna je suosjećajnost koju su učenici iskazali kroz odgovore na pitanje: „Što misliš kako se tvoji vršnjaci osjećaju kad na mrežu postave selfie fotografiju i ne dobiju dovoljno lajkova ili dobiju uvredljive komentare?“
Gotovo svi shvaćaju da uvredljivi komentari izazivaju loše osjećaje, povrijeđenost, razočarenje, tugu, poniženost, gubitak samopouzdanja…
Evo nekoliko zanimljivih izjava porečkih učenika:
„Danas svi žele imati puno lajkova, jer tko ima puno lajkova je popularniji.“
„Osjećaji ne bi trebali zavisiti o lajkovima.“
„I ja sam iskusila ružne komentare, osjećaj je loš.“
„Djevojke se lako uvrijede pa pitaju druge da im lajkaju, a muške u 80 posto slučajeva boli briga.“
„Pokušavaju biti ljepši izvana i zaborave koliko su lijepi iznutra u duši.“
Što se skriva u pozadini?
Postavlja se pitanje je li do naglog porasta selfie fotografija došlo zbog popularnosti ili nekih specifičnih potreba mladih?
„Selfie trend je neosporno obilježje komunikacije, samoprezentacije i načina života mladih današnjice“, izjavila je Nataša Basanić Čuš, psihologinja Zdravog grada Poreč.
Psihologinja napominje kako je selfie trend uzrokovan brojnim čimbenicima kao što je brz tehnološki razvoj koji omogućava povezivanje putem novih medija, uspoređivanje mladih s idolima, ali i promjenama u roditeljskom odgoju. „Moderni roditeljski odgoj preplavljen je trendom „psihologije sreće“ i podupire zadovoljavanje gotovo svih želja i potreba djeteta, a istovremeno zanemaruje odgovornost. Djecu se više nego ikada uči tome da su divni, pametni, sposobni i savršeni kako bi im se gradilo samopouzdanje, što je načelno dobro. No, čini se, da je to izgubilo mjeru, te djeca i mladi postaju ovisni o neprestanom divljenju drugih.“
Osobnim predstavljanjem putem fotografija u najboljem izdanju, u bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta, koje k tome izazivaju odobravanje i divljenje drugih, mladi zadovoljavaju moć i podupiru samopouzdanje. Osim toga zadovoljavaju i druge psihološke potrebe kao što su potreba za pripadanjem i potreba za zabavom.
Istovremeno, objavljivanjem fotografija mladi se izlažu riziku zadirkivanja od strane vršnjaka što ih čini ranjivima.
„Izazov za sadašnjost i budućnost ostaje kako djecu i mlade, pripadnike novih generacija, osnaživati za izuzetnost, samopouzdanje te uspješnu samoprezentaciju u okviru umjerenog izlaganja javnosti sebe samih i vlastitih života uz neophodnu mjeru kritičnosti i opreza“, preporučuje Basanić Čuš.
“Ili” ili “i”?
Selfie, svjetski trend, postao je dijelom života mladih i zadovoljava njihove specifične potrebe. Vratimo li se na pitanje iz naslova „Selfie – trend ili potreba?“ nametnut će se odgovor da je selfie i trend i potreba mladih današnjice.
Maja Jugovac, 8. c
