Iskustvo stalnog stresa zbog posla, bolesti, nesigurnosti, želje za savršenstvom… dovodi do toga da sve više ljudi pati od sumnje u sebe, preopterećenosti i emocionalnih problema.
Podaci govore da pojavnost psihičkih poteškoća i poremećaja raste, počinju u sve mlađoj dobi i bitno smanjuju kvalitetu života. Poteškoće mentalnog zdravlja na neki način dotiču gotovo svaku osobu, neovisno o tome ima li osoba sama poteškoće ili netko od njezinih bližnjih.
Ljudi se obično odlučuju na traženje stručne pomoći kada osjećaju preveliki pritisak i kada vjeruju da će im terapija pomoći. Iako se od psihologa iz prakse može čuti da zadnjih nekoliko godina dolazi do značajnog porasta broja ljudi koji traže pomoć, još uvijek postoji nemali broj ljudi koji unatoč postojanju potrebe odlučuje ne potražiti stručnu pomoć.
Razloga u pozadini netraženja pomoći ima više, a neki od najčešćih su strah od stigme, nepovjerenje, nedostatak znanja o dostupnim uslugama, troškovima i sl. Osim toga, neiskorištavanju usluga psihološke pomoći doprinosi i vjerovanje da osoba može samostalno rješavati problema, odnosno da će problemi sami od sebe nestati.
„Bila sam u situaciji koja me neočekivano snažno pogodila tako da su mi se pojavili i somatski simptomi. Iako izuzetno cijenim rad psihologa ipak se nisam obratila za pomoć. Zašto? Prvenstveno zbog društva u kojem se nalazim jer je odlazak psihologu nažalost još uvijek tabu. Danas razmišljam drugačije i svoje vlastito dijete potičem da se obrati za stručnu pomoć psihologu jer uviđam važnost brige o mentalnom zdravlju.“
majka studentice
„Unatrag pet godina moj odnos prema traženju stručne pomoći psihologa potpuno se promijenio. Naime, dijagnosticiran mi je panični poremećaj, anksioznost i depresija, problemi koji danas muče mnoge mlade. Zbog manjka znanja o tome što mi se događa, nisam na vrijeme potražila pomoć. Nikada neću zaboraviti trenutak kad sam završila na hitnoj. Bila sam sigurna da umirem od srčanog udara. Doktor mi je priopćio da je s mojim srcem sve u redu i uputio me da potražim psihološku pomoć. Od dijagnoze do prvog samostalnog odlaska kod psihologa trebalo mi je dosta vremena. Bilo me je sram, mislila sam što će drugi misliti, jesam li ja zbilja „luda“? Na svu sreću imala sam uz sebe roditelje i sestru koji su me poticali i „pogurali“ da odem na taj prvi razgovor. Iz sadašnje perspektive ne mogu vjerovati da sam tako razmišljala. Odlazak na savjetovanje kod psihologa bila je najbolja stvar koju sam napravila za sebe. I dalje, iako sam generalno dobro, redovito odlazim na razgovore.“
studentica, 20 godina
U poticanju osoba na traženje psihološke pomoći važno je otkriti iz kojeg razloga to ne rade i detektirati barijere u traženju stručne pomoći. Istraživanja govore da je što je stav prema traženju, a samim time i primanju pomoći pozitivniji to je i veća vjerojatnost da će osoba zatražiti stručnu pomoć kada joj ona bude bila potrebna.
Poznavanje stavova, odnosno podaci o tome koliko su ljudi otvoreni prema traženju psihološke pomoći, povjerenja u vrijednost stručne pomoči i sklonost samostalnom rješavanju problema važni su pokazatelji u kojem smjeru treba razvijati intervencije kako bi se osobe potaknule da donesu odluku i potraže stručnu pomoć kad im je pomoć potrebna.
Upravo iz razloga razvijanja učinkovitih intervencija na razini lokalne zajednica pristupilo se istraživanju stavova građana prema traženju psihološke pomoći.
Istraživanje stavova građana prema traženju stručne pomoći
Ispitivanje je provedeno u siječnju 2023. godine među građanima Istre i Primorsko goranske županije. U istraživanju je sudjelovalo 337 građana u dobi od 16 do 74 godina, s time da su podjednako zastupljene populacija mlađe (do 30 godina), srednje (do 50 godina) i zrelije dobi (od 50 godina naviše). Obzirom na spol ispitanika, u istraživanju je sudjelovalo značajno više žena nego muškaraca, čak 81% ženskih naspram 19% muških ispitanika. Ovakav omjer čest je u istraživanjima stavova ili psihološke tematike za koje se ispitanici samostalno javljaju.
Kako bi se ispitali stavovi o traženju psihološke pomoći korišten je postojeći Upitnik stavova prema traženju stručne pomoći (engl. Attitudes Toward Seeking Professional Psychological Help – Short Form; ATSPPH-SH; Fischer i Farina, 1995) koji sadrži 10 tvrdnji koje ispituju otvorenost ispitanika prema traženu stručne pomoći te prepoznavanje vrijednosti i potrebe za traženjem stručne pomoći.
Upitnik je prilagođen na hrvatski jezik i primjenu putem Google Forms obrasca. Sudionici su se prikupljali putem društvenih mreža, objava u studentskim i građanskim grupama te direktnim slanjem poveznice na istraživanje poznanicima. Ispitanici su upitniku pristupali samostalno te su prije ispunjavanja samog upitnika upoznati sa svrhom i temom istraživanja.
Kakvi su stavovi naših građana?
Podaci govore kako su građani veoma otvoreni prema traženju stručne pomoći i vjeruju u učinkovitost savjetodavnog rada s psihologom.
Analizom dobivenih rezultata vidljivo je kako više od 80 posto naših ispitanika vjeruje da bi im savjetovanje ili terapija iznimno pomogli kada bi bili u ozbiljnoj emocionalnoj krizi u nekom trenutku svog života te da bi njihova prva namjera u toj situaciji bila potražiti psihološku pomoć. Gotovo svi ispitani smatraju da im se pričanje o osobnim problemima sa terapeutom čini kao dobar način rješavanja emocionalnih konflikata te iskazuju da bi željeli dobiti psihološku pomoć kad bi bili zabrinuti ili uznemireni duže vrijeme.
Gotovo svi građani iskazali su visoku stopu vjerovanja i spremnosti da u budućnosti potraže psihološko savjetovanje ako im bude trebalo, što odražava pozitivne stavove građane prema savjetodavnom radu.
Iznimno mali broj ispitanih smatra da savjetovanje ima upitnu vrijednost, da ono neće imati svrhu te da neće biti vremenski ili financijski isplativo. Ipak, gotovo svi ispitanici smatraju kako osobni i emocionalni problemi nemaju tendenciju riješiti se sami od sebe, već je za njih potrebno potražiti stručnu pomoć.
Istraživanje pokazuje kako ženske osobe drže nešto pozitivnije stavove prema traženju pomoći nego muškarci. Moguće objašnjenje u pozadini takvih rezultata jesu društvena očekivanja od muškaraca i vanjski pritisak na suzdržanost i nepokazivanje emocija koji vode tome da muškarci rjeđe traže pomoć.
Dobiveni su i podaci o tome da na stavove prema traženju psihološke pomoći utječu i stavovi građana prema psihologiji općenito te prema psihologiji kao znanosti. Oni pojedinci koji imaju pozitivnije mišljenje o psihologiji, koji ju smatraju važnom, kredibilnom i vide njen doprinos spremniji su potražiti stručnu pomoć te prije uviđaju postojanje potrebe za psihološkom pomoći.
Iznimno pozitivni stavovi naših građana prema traženju psihološke pomoći vrlo su vjerojatno rezultat dosadašnjih ulaganja u promoviranje psihologije i približavanje različitih aspekata rada psihologa javnosti, posebice u Istarskoj županiji. Obzirom na povezanost stavova i ponašanja može se zaključiti da postoji pozitivan trend pravovremenog traženja pomoći psihologa s ciljem zaštite mentalnog zdravlja.
Maja Jugovac, studentica psihologije
Gordana Vorkapić Jugovac, psihologinja
