•  
  •  
Zdravi gradovi kod nas i u svijetu

Zdravi gradovi kod nas i u svijetu

Što su zdravi gradovi?

Zdravi gradovi su gradovi u svijetu čija su nastojanja usmjerena tome da neprestano postaju bolja, sigurnija, zdravija i sretnija mjesta za život svih svojih stanovnika. To su gradovi u kojima se prepoznaje da je svaki stanovnik najveća vrijednost zajednice i o stanovnicima se posebnom osjetljivošću brine. Gradovi u kojima se osluškuju potrebe građana i na poseban način brine o zdravlju, u kojima se nude brojni psihosocijalni servisi za osjetljive skupine građana i za krizne periode života njegovih stanovnika… to su gradovi koji su uređeni, ekološki osviješteni, potiču energetsku učinkovitost, stalno unapređuju prostornu, prometnu i socijalnu sigurnost svojih stanovnika…

Kako projekt Zdravi grad unapređuje zdravlje u nekoj zajednici?

Projekt Zdravi grad u svakom gradu u kojem postoji mijenja svijest građana, ključnih ljudi zajednice (prvenstveno političara) ali i stručnjaka različitih profila u vezi odgovornosti za zdravlje. Razvijajući projekt Zdravio grad svi u gradu postaju svjesni koliko mogu osobno ali i u okruženju zajednice utjecati na zdravlje i na uvjete za bolje zdravlje. Gradovi koji su razvili vlastiti projekt zdravi grad mijenjaju se i prilagođavaju svojim građanima te razvijaju bolje i zdravije uvjete za život! To su gradovi u kojima ključni ljudi (političari), stručnjaci i građani razumiju svjetski poznate dokaze o tome da postoje osobna ali i društvena odgovornost za zdravlje! A to znači, da su zdravi gradovi zajednice u kojima se brine za zdravlje, razvijaju programi i usluge za podršku zdravom životu, stvaraju uvjeti za zdrave životne izbore, vodi računa o uređenju prostora… Zato zdravi gradovi uvijek postaju zdravija i poželjna mjesta za život svojih stanovnika i svih posjetitelja.

U zdravim gradovima je, u odnosu na gradove koji to nisu:

  • izraženija svijest u zajednici o potrebi stvaranja uvjeta za što bolje zdravlje svih stanovnika,
  • veća je spremnost za podršku programima koji unapređuju zdravlje građana i ranjivim skupinama,
  • veća je spremnost za uređenje životnog prostora koji pruža kvalitetniji i zdraviji život ljudima!

Kako SZO gleda na projekt Zdravi grad u budućnosti?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) drži da je projekt zdravih gradova, kojeg je sama osmislila, jedan od najopravdanijih i najperspektivnijih pokreta za zdravlje čovječanstva s iznimnim uspjehom u dosadašnjem razvoju te s velikim izazovima i mogućnostima unaprjeđenja i čuvanja zdravlja ljudi u budućnosti!

Projekt zdravi grad vođen od SZO nastoji uspostaviti ravnotežu u odnosu na brojne rizike današnjice na globalnoj razini. Iz brojnih razloga, npr. zbog razvoja znanosti i tehnologije te zloupotrebe takvog razvoja, zaoštravanja međuljudskih odnosa na globalnoj razini, ekoloških promjena, neravnoteže u siromaštvu jednog dijela svijeta te materijalizma, stresa i hedonizma (želje za užitkom) zapadne civilizacije, otpornosti na antibiotike, aditiva u hrani ali i zbog raznih drugih razloga i promjena, SZO procjenjuje da će rizici za zdravlje ljudi i dalje postojati. Bit će štoviše još i veći i bit će potrebna stalna i kontinuirana ravnoteža u brizi za zdravlje ljudi kao i stalna svijest o potrebi stvaranja uvjeta za zdravlje i zaštitu stanovnika u njihovu neposrednom okruženju! U značajnoj će prednosti u budućnosti zato biti one zajednice koje će svoj razvoj temeljiti na stalnoj brizi za zdravlje i socijalnu sigurnost svojih stanovnika!

Glavna poruka i zahtjev SZO na zdrave gradove 21. stoljeća je da moraju biti osjetljivi za rizike, razvijati lokalnu zaštitu, biti socijalno osjetljivi za sve svoje stanovnike i moraju moći odgovoriti na različite potrebe svojih građana.

Gdje je sjedište EU mreže zdravih gradova, a gdje Hrvatske mreže?

Zdravi gradovi kod nas i u svijetuSjedište SZO, regionalnog ured za Europu je Kopenhagen, a EU mreža se sastaje jedan do nekoliko puta godišnje, svaki put u nekoj drugoj državi. Hrvatska mreža zdravih gradova (HMZG) bila je domaćin EU mreže zdravih gradova 2009. godine u Zagrebu te 2012. u Dubrovniku. SZO i europsko sjedište u Kopenhagenu svake godine centrira jednu temu od posebnog značaja za zdravlje čovječanstva (npr. podrška obitelji i ranom razvoju djece, pretilost, zdravo urbano planiranje, prevencija zaraznih i nezaraznih bolesti, prevencija nasilja, okoliš i zdravlje, vektori-opasnosti za ljude od malih bića – krpelji, komarci, virusi.., sigurna hrana i dr. Na taj način se zdravi gradovi potiču da suzbijaju što veći broj rizika u svom okruženju i rade na različitim područjima unapređenja zdravlja. Projekti zdravih gradova i skrb o zdravlju u najširem smislu dio su javno zdravstvenog pristupa zdravlju u zajednici.

Naš najveći, svjetski poznati javno zdravstveni stručnjak bio je dr. Andrija Štampar koji je u svjetskim razmjerima predstavljao i dokazivao značaj javnog zdravstva za zdravlje čitavih nacija. Danas je najveća hrvatska stručnjakinja i znanstvenica iz područja javnog zdravstva, prof. javnog zdravstva, dr. Selma Šogorić, liječnica i nacionalna koordinatorica HMZG. Sjedište Hrvatske mreže zdravih gradova je u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu.

U Poreču se Zdravi grad razvija već više od 20 godina …
…koja je njegova najveća vrijednost za naš grad …

U Poreču projekt traje već 23 godine kontinuirano… Poreč je bio jedan od prvih RH gradova koji je pristupio svjetskom pokretu i planetarnoj ideji zdravlja sadržanoj u pokretu zdravih gradova. Tako su naš grad, njegovi stručnjaci, ključni ljudi i građani, koji su projekt prigrlili od samih početaka, zapravo pokazali da mi Porečani imamo kapacitet i svijest za društvenu brigu i odgovornost za zdravlje, ali i snagu za osobnu brigu o vlastitom zdravlju…

Projekt zdravi grad je jako važan i vrijedan za naš grad, kao i za svaki drugi grad u kojemu se projekt ozbiljno razvija i provodi, jer stanovnici zdravih gradova uvijek imaju programe za zdravlje iznad državnog standarda. U zdravim gradovima je obaveza Grada i gradskih uprava da stvaraju uvjete za razvoj vlastitog projekta zdravi grad te za zdraviji, kvalitetniji i sretniji život svih svojih stanovnika, da brinu o zdravlju svojih građana prema potrebama i rizicima u zajednici.

Najveća vrijednost projekta Zdravi grad je to što se radi o trajnom procesu koji ne prestaje, nikada ne završava, to je projekt koji stalno potiče nova nastojanja da se zdravlje i uvjeti za zdravlje u mjestu stanovanja ljudi unaprijede…

Gradovi koji su zdravi gradovi neprestano se mijenjaju i žele se mijenjati na bolje!

Da li su svi zdravi gradovi u Hrvatskoj mreži jednako uspješni… i gdje je tu Poreč?

Naravno nisu! Da bi grad uopće razvijao svoj projekt zdravi grad mora formalno pristupiti projektu i nacionalnoj mreži zdravih gradova jer time Grad i njegova gradska vlast preuzima odgovornost da će dugoročno brinuti o zdravlju svojih građana na različite načine i kroz vlastite lokalne modele odgovarati na potrebe u zajednici. Na taj način Grad daje svoj pristanak da će slijediti javno zdravstvene i druge stručnjake u državnom i vlastitom okruženju u zaštiti zdravlja svojih građana. Neki gradovi i gradske vlasti uopće ne žele preuzeti tu odgovornost pa nemaju projekt zdravi grad i ne razvijaju sustavnu i dugoročnu skrb o zdravlju. To ne znači da se u tim gradovima baš ništa ne radi za zdravlje ali su akcije i aktivnosti povremene i nije vidljiv proces kontinuiranog javno zdravstvenog unapređenja zdravlja u zajednici koji jedini dugoročno daje rezultate. Jer, učinci i uspjesi u zdravim gradovima ne mogu se dogoditi brzo niti procjenjivati brzo nego tek nakon dugogodišnjeg kontinuiteta djelovanja i procesnih promjena.

Poreč je 2008. proglašen najuspješnijim hrvatskim zdravim gradom

Grad Poreč je na inicijativu lokalnih stručnjaka pristupio pokretu zdravih gradova SZO još 1993. godine i NAŠ PUT BRIGE ZA ZDRAVLJE od tada kontinuirano uspješno traje.

Porečki projekt Zdravi grad već je preko 20 godina u samom vrhu najuspješnijih hrvatskih zdravih gradova uz Zagreb i Rijeku.

Godine 2008., nakon 20 godina djelovanja hrvatskih zdravih gradova, u prvoj sveobuhvatnoj procjeni uspješnosti hrvatskih zdravih gradova, Zdravi grad Poreč je proglašen pobjednikom među hrvatskim zdravim gradovima kao grad koji je napravio najveći pomak u brizi za zdravlje, razvio najveći broj servisa i usluga za unaprjeđenje zdravlja svojih stanovnika u neposrednom okruženju te razvio najbolju lokalnu mrežu povezanosti stručnjaka, ključnih ljudi i građana u brizi za zdravlje. Poreč je k tome ocijenjen kao grad koji podjednako brine o uvjetima za fizičko /tjelesno, ali i mentalno zdravlje svojih stanovnika. Grad koji ima viziju razvoja projekta zdravi grad i jasnu VELIKU SLIKU dugoročne brige za zdravlje svojih stanovnika…

Na koje sve načine jedan grad može brinuti o zdravlju svojih građana kroz projekt zdravi grad?

Stvaranjem urbanističkih uvjeta u gradu za zdrave životne izbore – čuvanje zelenih površina u gradu i priobalnog pojasa, uređenje šetnica, biciklističkih staza, fitness na otvorenom, promoviranje vožnje biciklom, hodanja, poticanje rekreacije, stvaranje “zdravih” naselja – sa zelenim zonama, dječjim igralištima, društvenim prostorijama, pristupačnost javnog prostora za ranjive skupine, sadnja ne alergenog bilja u javnom prostoru, organizacija naselja u kojima će svim stanovnicima biti osigurana visoka kvaliteta života.

Zaštita mentalnog zdravlja u lokalnom okruženju (danas prema EU pokazateljima 2/3 stanovništva zapadnih zemalja pokazuje tijekom života bar jedan oblik mentalne patologije odnosno mentalnih teškoća i to već i djeca i mladi). Zahtjev na moderne zajednice 21. stoljeća je razvijati stručne usluge i servise za zaštitu mentalnog zdravlja građana u rizicima današnjice (psihološka savjetovališta za zdravlje pojedinaca i obitelji- potpora usklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza mladim ljudima, potpora roditeljima djece s teškoćama u razvoju, skrb o ranjivim skupinama građana uopće – osobe s invaliditetom, majke s malom djecom, trudnice, mladi ljudi, mladi parovi, stariji građani, ovisnici, bolesni…).

Promocija zdravih životnih stilova i zdravih životnih izbora kao neprestano nastojanje da se podiže svijest stanovnika zdravih gradova o osobnoj odgovornosti za zdravlje i brojnim rizicima za zdravlje. Poticanje svih dobnih skupina stanovnika da čine zdrave životne izbore, da koriste sadržaje i uvjete koje im grad pruža za vlastito zdravlje, stalne edukacije građana i podizanje razine zdravstvene kulture, bolje razumijevanje rizika kao i moguće osobne zaštite u odnosu na vlastito zdravlje! Poticanje brige za vlastito zdravlje i zdravlje okruženja!

Ekološko zdravstveni programi – uklanjanje zagađivača, selektivno prikupljanje otpada, humana skrb o napuštenim životinjama, suzbijanje zoonoza (bolesti koje se od životinja prenose na čovjeka), poticanje ekološkog uzgoja, energetska učinkovitost i dr.

Danas o zdravlju ne govore samo zdravstvene i srodne struke nego o potrebi očuvanja zdravlja čitavih nacija danas govore i vrhunski ekonomisti, voditelji velikih poslovnih lanaca i privatni poslodavci jer je ZDRAVLJE ljudi u osnovi svakog razvoja!

Samo zdravi ljudi su istinski sretni i mogu biti temelj
gospodarskog razvoja svoje zajednice!

Nataša Basanić Čuš