Roditelji i djeca na godišnjem odmoru

Važnost godišnjeg odmora

Svatko je na vlastitoj koži osjetio umor i njegove posljedice. Umor je psihofiziološka reakcija organizma na neku aktivnost. Radimo li dulje vrijeme ili smo samo jednostavno budni, nakon nekog vremena osjetit ćemo malaksalost, iscrpljenost i sl. Umor je zapravo jedan od zaštitnih mehanizama, koji sprječava oštećenja i preopterećenje organizma te daje vremena rekuperativnim procesima da se organizam oporavi od aktivnosti. Najstarije, najrasprostranjenije i najefikasnije sredstvo za borbu protiv umora je odmor. Manifestira se u obliku prekida aktivnosti, usporenju pokreta ili u promjeni aktivnosti. U skladu s tim, kada se govori o godišnjem odmoru, misli se na odmoru od svih onih aktivnosti koje okupiraju većinu našeg vremena tokom cijele godine: posao, svakodnevne obaveze, škola, izvanškolske aktivnosti idr. I djeca i roditelji tada imaju priliku baviti se aktivnostima za koje inače nemaju vremena. Naime, tokom godine roditelji su zaokupljeni poslom i raznim drugim obvezama, dok djeca veći dio dana provode u vrtiću ili školi i baveći se raznim izvanškolskim aktivnostima, pa im je svima potrebno vrijeme za opuštanje i zabavu. Upravo zato godišnji odmor često smatramo najljepšim dijelom godine. Osim toga to je i vrijeme za obitelj.

Postoje neka pravila koja valja slijediti da bi odmor bio što efikasniji, a to vrijedi i za godišnji odmor. Osnovno pravilo je da bi aktivnost u odmoru trebala biti u suprotnosti sa onom koja je izazvala umor. Iz tog razloga je korisno povremeno otputovati, promijeniti okolinu. Međutim, isto tako kao i kod dnevnih odmora vrijedi pravilo da je više raspoređenih kraćih odmora efikasnije od jednog duljeg. Zato je dobro rasporediti odmore kroz cijelu godinu i ukoliko postoje mogućnosti otputovati na barem nekoliko dana. U slučaju da postoji mogućnost, putovanja treba pametno planirati i odabrati destinaciju koja pruža i djeci i roditeljima vremena i za odmor i za zabavu i naravno za učenje.

Putovanje

Planiranje putovanja važan je dio iskustva samog putovanja. Naime, aktivnosti koje zahtijevaju zajedničko planiranje i organizaciju (kao što je odlazak na zajedničko putovanje) utječu pozitivno na prilagodljivost i povezanost čitave obitelji. Osim toga faza planiranja često je najsretnija faza putovanja. Zato je važno da su u planiranje uključeni svi članovi obitelji i dobro krenuti sa što ranijim planiranjem da bi se što ranije podigla razina anticipacije, ali i smanjio stres. Kad stignemo na destinaciju to je svakako prilika u kojoj se roditelji mogu sa svojom djecom okušati u mnogim novim aktivnostima (npr. društvenim igrama, sportskim aktivnostima, izletima) jer je svaka stimulacija tipa izleta ili zajedničke aktivnosti dobrodošla prilika za dječji razvoj i za razvijanje odnosa i povezanosti između djece i roditelja.

Naravno, ne mora se nužno otputovati kako bi se proveo lijep i kvalitetan odmor. Odmor kod kuće s izletima u okolicu, na plažu ili bazen mogu učiniti odmor jednako nezaboravnim. Bitna je promjena, pogotovo djeci. Ona kod djece potiče nove ideje, stoga ako ostajete kod kuće potražite s djecom nove parkove i igrališta, posjetite muzej ili umjetničku galeriju, informirajte se o aktivnostima u lokalnoj zajednici kao što su koncerti, sajmovi, priredbe, festivali, dječje kino predstave ili kakve organizirane aktivnosti ili radionice za djecu u koje se mogu uključiti – ono što je važno radite nešto novo. U kući i oko kuće također postoji mnogo načina kako možete kvalitetno provesti vrijeme s djecom: npr. doručak ili ručak preseliti na terasu ili dvorište, učiti zajedno novu vještinu, družiti se sa prijateljima koji također nisu otputovali, baviti se nekim sportom i još mnogo toga.

Međutim školski praznici često traju dulje od godišnjih odmora roditelja pa se mnogi roditelji nalaze u nezavidnoj situaciji jer su njihova školska djeca prepuštena sama sebi, barem dio njihovog odmora. Ili, što je često slučaj u turističkim destinacijama, kao što je i naše podneblje, roditelji cijelo ljeto rade. Tada su djeca često prepuštena sama sebi, televizoru kao dadilji ili svom računalu i to bez nadzora roditelja. Malu djecu potrebno je zbrinuti i, ukoliko nemamo na raspolaganju baka servis, uključiti dijete u neki od ljetnih kampova. I stariju djecu nije uputno ostaviti bez ikakvog nadzora odrasle osobe. U svakom slučaju važno je unaprijed pripremiti plan za taj dio ljetnih praznika, organizirati dječje slobodno vrijeme, što znači zajedno u dogovoru s djecom napraviti male dnevne rasporede – od ustajanja, doručka, radnog zadatka, odlaska van, itd. Djecu, naravno, ne treba opterećivati dnevnim obvezama, uvjetovati rano buđenje i slično, ali je dobro dati im neke malene zadatke kako bi se dan upotpunio korisnim sadržajem.

Godišnji odmor – vrijeme za druženje s obitelji

Godišnji odmor je dobar period za druženje sa vlastitom obitelji. Naime, upravo zbog raznih obveza, ubrzanog tempa života, ali i tehnologije koja utječe na sve aspekte naših života, obitelji provode malo vremena zajedno, iako mnoga istraživanja naglašavaju važnost vremena kojeg djeca provode sa svojim roditeljima, te zaštitnu ulogu koju takva druženja imaju. Svakodnevno provođenje slobodnog vremena sa vlastitom obitelji povezano sa kohezijom obitelji (osjećaj povezanosti među članovima obitelji) i brojim pozitivnim ishodima za razvoj djece, a pogotovo male djece. To se dakle odnosi na socio-emocionalni, fizički i kognitivni razvoj te razvoj jezika.

Neki od važnijih aspekata zajedničkog provođenja vremena su komunikacija, uključenost roditelja u život djece i roditeljski angažman, ali i očekivanja roditelja od djece. Istraživanja su pokazala da:

  • je komunikacija roditelja sa djecom školske dobi pozitivno povezana sa školskim uspjehom njihove djece uopće.
  • adolescenti čiji su roditelji uključeni u njihove živote imaju manje problema u ponašanju i rjeđe pribjegavaju nasilnom rješavanju problema.
  • je osjećaj tjeskobe kod adolescenata vezan uz kontakt i komunikaciju s roditeljima. Taj je osjećaj utoliko manji što je veća roditeljska prisutnost u domu, roditeljski angažman i što su viša roditeljska očekivanja glede školskog i akademskog postignuća njihova adolescenta.
  • su zajednički obroci važna obiteljska navika, jer se pokazalo da su adolescenti koji redovito večeraju sa svojim roditeljima rjeđe konzumenti supstanci koje izazivaju ovisnost.

Boravak u prirodi

Djeca danas previše vremena provode u zatvorenim prostorima, sjedeći ili pred televizorom ili pred računalom, a sve manje vani, krećući se, unatoč spoznaji o važnosti boravka u prirodi i važnosti fizičke aktivnosti. Naime, fizička aktivnost je sastavni dio prirodnog dječjeg razvoja i treba imati na umu da je predškolskoj djeci potrebno barem nekoliko sati nestrukturirane igre i fizičkih aktivnosti, a školskoj minimalno jedan sat dnevno. Znači periode slobodnog vremena, pa tako i odmora, trebalo bi iskoristiti i za što intenzivniji aktivan boravak u prirodi, budući je takvo ponašanje povezano sa mnogim pozitivnim učincima na fizičko zdravlje (tu su najvažniji jačanje imunološkog sustava i prevencija pretilosti)  i mentalno zdravlje (jer su takve aktivnosti povezane sa razvojem kreativnosti i imaginacije, jačanjem samopouzdanja i nižom razinom stresa).

Roditelji i njihovo slobodno vrijeme

Vrlo je važno da i roditelji u skladu s mogućnostima i raspoloživim vremenom njeguju svoj međusobni odnos i vrijeme za opuštanje. Dakako da su djeca u središtu pažnje, naročito kada su malena, nesamostalna te u potpunosti ovisna o roditeljima. Samim tim što su odrasli ljudi svojim vlastitim izborom odabrali biti roditelji imaju obvezu i odgovornost da najveći dio svog vremena, obaveza i životnih aktivnosti odgovorno i brižno posvete vlastitoj djeci, da svoj život prilagode njihovu odgoju, bezbrižnom rastu i razvoju te da im omoguće učenje i usmjere bezuvjetnu ljubav. To međutim nipošto ne znači da roditelji nemaju pravo na dio vlastitog osobnog slobodnog vremena kao i na zajedničko vrijeme u kojemu kao partneri grade svoj međusobni odnos. Dapače! Zato je važno da roditelji imaju kratke ili malo dulje predahe koje mogu provesti sami u odmoru i zabavi:

  • zajednički ručak ili romantičnu večeru i razgovor dok djeca spavaju
  • ukoliko imaju na raspolaganju djedove i bake ili pouzdane prijatelje s kojima djeca mogu ostati sat dva ili jednu noć mogu si priuštiti odlazak u kino, šetnju gradom, večernji izlazak u dvoje ili u društvu prijatelja i sl.
  • jedna od mogućnosti je i provođenje dijela odmora samostalno ili s prijateljima na jednodnevnom ili vikend izletu, uz prethodno osigurano čuvanje djece ukoliko su mala, odnosno nadzor adolescenata

Zaključak

Da zaključimo, odmor je potreban djeci i odraslima! Važno ga je pažljivo planirati i iskoristiti kako bismo obnovili energiju za nove životne i radne zahtjeve koji se pred nas postavljaju. Manje je važno da li ćemo napustiti mjesto stanovanja ili ćemo dobro organizirati svoj odmor kod kuće. Važnije je da se opustimo, dobro zabavimo i nađemo vremena za obitelj, prijatelje i sebe sami birajući aktivnosti i hobije koji će nas učiniti ispunjenima i sretnima!

Tina Benčić, psihologinja Zdravog grada Poreč