•  
  •  
Mentalno zdravlje – temelj našeg zdravlja i snage!

Mentalno zdravlje – temelj našeg zdravlja i snage!

Sigurnost, optimizam, samopoštovanje, prihvaćanje sebe i drugih, vjera u ono što radimo bez obzira što radimo, pronalaženje zadovoljstva u aktivnostima koje biramo, kapacitet za suočavanje sa lijepim i manje lijepim događajima u životu … dio su naše mentalne snage i odraz mentalnog zdravlja. Mentalna snaga pojedinca prepoznaje se i u posustajanju, nezadovoljstvu, pesimizmu, pogrešnim izborima za sebe i okolinu, nemogućnošću nošenja sa teškim situacijama i životnim događajima, niskom samopoštovanju, depresiji …

Stoga se danas u stručnim krugovima zna da je mentalno zdravlje dio našeg općeg zdravlja te da predstavlja iznimno važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca ali i za odnose u obitelji i društvu.

Opće zdravlje, a tako i mentalno zdravlje preduvjet je i temeljna odrednica kvalitete života.

Kakve su mentalno zdrave osobe?

Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, dobro sa sobom, može zasnovati obitelj, brinuti o obitelji i drugim odnosima, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na svom radnom mjestu, doprinosi zajednici, ima osobni kapacitet da se nosi sa životnim teškoćama i stresovima koji su sastavni dio svakog životnog puta. Mentalno zdrava i stabilna osoba može se suočiti sa raznim izazovima, a da pri tom nije ozbiljno ugrožena njezina psihološka dobrobit.

Što utječe na mentalno zdravlje ili pojavu mentalnih teškoća?

Mentalno zdravlje – temelj našeg zdravlja i snage!Brojni faktori utječu na naše mentalno zdravlje. No, oni se mogu najopćenitije podijeliti u dvije skupine faktora/utjecaja:

  1. Vanjski utjecaji – sredina u kojoj dijete ili odrasla osoba živi, odnosno okruženje, uvjeti života, životni stilovi, dinamika života i rad, da li osoba kroz život ima ili nema neka traumatska iskustva kao što su teški gubitci, zlostavljanje, zatim da li se izlaže rizičnim ponašanjima npr. zloupotreba supstanci koje izazivaju ovisnosti i sl.;
  2. Unutrašnji/ biološki utjecaji odnosno genetske predispozicije za nastanak neke mentalne bolesti kao i genetske osnove za strukturu osobnosti, odnosno ranjivost osobe po strukturi njezine osobnosti. Znamo npr. da postoje po rođenju i bazičnoj strukturi osobnosti lakše i manje lako odgojiva djeca, odnosno djeca koja su po svojoj strukturi kroz odrastanje sklonija rizicima od onih koja se manje izlažu rizicima, po strukturi osjetljivija i ranjivija djeca od one koja to nisu … i sl.

Svaki od ovih faktora može na različite načine utjecati na mentalno zdravlje. Osoba sa bazično jačom strukturom osobnosti lakše se nosi i sa većim stresovima od osobe sa krhkijom strukturom. S druge strane i najsnažnije osobe mogu pokleknuti u situacijama koje su izuzetno teške, iznenadne ili koje dugo traju pa predstavljaju kontinuirani izvor stresa. U nekim slučajevima pojedinačni izolirani faktor, kao što je gubitak ili zlostavljanje može biti okidač za mentalni poremećaj ili prolaznu tkz. reakcijsku mentalnu teškoću. Ipak, većina mentalnih bolesti ili prolaznih mentalnih teškoća predstavlja rezultat duljeg nakupljanja stresa ili iskustava koja su konstantno ugrožavala psihološku dobrobit/stabilnost osobe. Sve čimbenike koji mogu utjecati na mentalno zdravlje neke osobe nije moguće nabrojati jer svaki čovjek ima svoj posebni „unutarnji svijet“, a taj svijet na životnom putu dolazi u dodir sa različitim vanjskim utjecajima.

Jesu li osobe koje prolaze neke mentalne teškoće nedovoljno jake?

Svi su ljudi i jaki i slabi ovisno o okolnostima u kojima se nađu i načinima na koje se suočavaju sa teškoćama. I najsnažnije osobe ponekad trebaju podršku kako bi prevladale teškoće koje su ih preplavile.
Sasvim je u redu prihvatiti da nešto ne možemo sami i da nam je potrebna podrška. Životne okolnosti, osjetljiviji periodi života koje prolazimo, snažniji stresovi, gubitci … mogu biti razlozi zbog kojih se u nekom periodu ne možemo nositi sa sobom i životom!

Procesi koji se događaju u našem tijelu, posebno u mozgu, a koji su u podlozi naših ponašanja, osjećaja, misli, raspoloženja su složeni procesi. Osim toga, događaje iz vanjskog svijeta svaki čovjek doživljava na svoj način jer sve što doživimo, vidimo, opazimo provlačimo kroj svoj „osobni filter“. Nismo svi isti, imamo različite genetski određene strukture osobnosti, u životu su nas slijedile različite životne okolnosti, usađeni su nam različiti stavovi u obiteljima u kojima smo odgajani, iz različitih smo sredina i okruženja, a sve to daje jedinstven pečat nama samima i definira naš način doživljavanja i proživljavanja situacija u kojima se nalazimo. Zato smo često svjedoci da nešto što jednu osobu jako zabrinjava i muči, nekoj drugoj nije tako strašno i obrnuto. Ponekad se takve značajne razlike u doživljavanju događaju i unutar iste obitelji, među supružnicima, roditeljima i djecom! Možemo vidjeti oko sebe da se neki ljudi imaju potrebu svađati i raspravljati, ponekad čak mislimo da u tome uživaju, drugi pak izbjegavaju svađe i rasprave jer ih izuzetno pogađaju, neki su šefovi grubi i odriješiti dok su drugi pažljivi i osjetljivi za potrebe svojih radnika, spremni saslušati njihove probleme… i sl.

Pa upravo zato što se zna da su ljudski psihički procesi (misli, emocije, doživljaji ) baš kao i ljudsko tijelo vrlo složeni onda različiti ljudi nose „u sebi“ različite tragove. I očekivano je da je ljudima nekada loše i teško. Važno je znati da postoje stručnjaci koji mogu pomoći kod teškoća psihološke prirode da osoba (često i čitava obitelj) nađe najbolja rješenja, da pronađe mir, životnu ravnotežu i zadovoljstvo te da čini dugoročno bolje izbore.

Tko nam može pomoći kada se ne možemo sami nositi sa problemima?

Sa ljudskim psihičkim procesima na putu prema mentalnoj stabilnosti i mentalnom zdravlju potrebno je postupati vrlo pažljivo i sa puno znanja.
Znanja, vještine, cjeloživotno učenje stručne su osobine pomagačkih struka. Savjetovatelji, psihoterapeuti su prvenstveno liječnici i psiholozi, ali mogu biti i srodne pomagačke struke (socijalni pedagozi, rehabilitatori..i sl.). To su stručnjaci koji rade s drugim osobama na njihovim mentalnim/psihološkim teškoćama i moraju biti profesionalci. To su stručnjaci koji su često u nadzoru strukovnih komora koje izdaju licence za rad temeljem stručnih kriterija. U radu sa složenim procesima u ljudima neprofesionalan odnos i ne znanje može izazvati veću štetu nego korist.

Zbog čega se o mentalnom zdravlju sve češće progovara?

Mentalne bolesti i druge mentalne teškoće, do ne tako davno, bile su zapravo jedan od najvećih tabua. Osobe sa teškoćama mentalnog zdravlja bile su na neki način „obilježene“. Stoga se ni o mentalnom zdravlju ni o mentalnim bolestima ili teškoćama nije puno govorilo!

Mentalno zdravlje – temelj našeg zdravlja i snage!Osobe sa psihičkim smetnjama se etiketiralo i kršilo njihova osnovna ljudska prava na dostojanstvo i human pristup njima i njihovim bolestima. Za svako odstupanje od normi u društvu, a uslijed mentalne bolesti bolesnik je mogao biti na ulici gotovo „priveden“ i prisilno odveden u neku od psihijatrijskih klinika.

Biti mentalno zdrav i jak bilo nešto što se gotovo podrazumijevalo, a imati neku mentalnu / psihičku teškoću ili bolest bila je gotovo sramota. Oko mentalnih teškoća je tako stvoren mistični okvir kao da to nisu bolesti ili pak prolazne smetnje kao i sve druge bolesti/teškoće koje se čovjeku mogu dogoditi. Vjerojatno je tome bilo tako jer su ljudi mentalne smetnje i bolesti manje razumjeli, zato što je mozak kompleksan i što si funkcioniranje mozga često ne možemo objasniti, jer mentalna teškoća ili bolest može smanjiti kapacitet osobe da brine o sebi ili drugima i da bude u svojoj vlastitoj kontroli…, a sve što ne razumiju i što izlazi iz uobičajenih okvira ponašanja ljude zapravo straši.

Možemo li mentalne teškoće danas ignorirati?

Zapravo ne možemo!

Na području biomedicinske etike i etike psihološke struke posljednjih se godina puno radilo na humanizaciji pristupa bolesnicima s psihičkim/mentalnim smetnjama. Posebna se pažnja posvećuje ljudskim pravima pa tako i pravima pacijenata te pravilnom odnosu prema mentalnim bolestima i svim mentalnim smetnjama koje nisu bolest nego imaju karakter prolaznih teškoća.

Osim toga, prema pokazateljima u svijetu ima preko 400 milijuna ljudi koju boluju od neke mentalne bolesti, a daleko veći broj stanovnika ima neki oblik prolaznih mentalnih poteškoća. Prema europskim istraživanjima svaki drugi Europljanin kroz život prođe neki oblik mentalne teškoće.

Mentalne bolesti uzimaju sve više maha posebice u zapadnoj civilizaciji zbog čitavog niza promjena i utjecaja koji obilježavaju suvremeni način života i rada, promjena strukture i uloge obitelji, negativni utjecaji tehnološkog razvoja, brojnih supstanci i rizika za rast i razvoj mladih, aditiva u hrani, ratova, prirodnih katastrofa i dr. Istraživanjima je utvrđeno i kako se stope mentalnih bolesti udvostručuju u dijelovima svijeta nakon ratnih ili drugih katastrofa.
Prema stručnim procjenama, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem Europljana, iza kardiovaskularnih bolesti, a antidepresivi su već sada najpropisivaniji lijekovi u Hrvatskoj. Upravo je 21. stoljeće od Svjetske zdravstvene organizacije proglašeno stoljećem depresije.

Dakle, mentalne teškoće i mentalne bolesti više nije moguće ignorirati nego ih je potrebno prevenirati i liječiti priznatim terapijskim metodama i tehnikama!

Može li se štititi mentalno zdravlje stanovnika?

Naravno, moguće je i veoma važno! Za zaštitu mentalnog zdravlja važno je osigurati mehanizme koji štite mentalno zdravlje ljudi, koji povećavaju mentalnu stabilnost i emocionalnu ravnotežu većine stanovnika zajednice. Isto tako, podizati svijest o osobnoj odgovornosti za zdravlje.

Očuvanje mentalnog zdravlja u okruženju temelji se na:

  • prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja svih dobnih skupina (osnaživanje djece, mladih i odraslih raznim preventivni programima koji podržavaju osobni rast i razvoj i jačaju osobne zaštitne mehanizme za suočavanje sa teškoćama);
  • boljim razumijevanjem ljudskog ponašanja u globalnom i lokalnom okruženju, praćenjem trendova, načina života, socio-ekonomskih uvjeta i drugih čimbenika koji utječu na psihičke smetnje ljudi u najširem smislu,
  • razvijanjem dostupnih stručnih usluga podrške (zdravstvene usluge i usluge psihološkog savjetovanja/psihoterapije u neposrednom okruženju u kojemu ljudi žive i rade).

Što sami možemo činiti za svoje mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje – temelj našeg zdravlja i snage!Najvažniji i prvi korak su oni izbori koje sami činimo za sebe i za očuvanje svog zdravlja uopće! Važno je razumjeti da je briga o vlastitom mentalnom zdravlju, o svojim osjećajima, odnosima, mislima, preokupacijama .. jedna vrsta održavanja mentalne higijene kao što održavamo higijenu tijela.

Mi sami možemo činiti svaki dan male stvari koje će puno značiti u očuvanju mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Neki od tih koraka podrazumijevaju zdrave životne izbore, izdvajanje vremena za sebe, za opuštanje i razmišljanje o sebi, smijanje i zabavu, prepoznavanje stresa i nošenje sa njim, kao i traženje pomoći kada se ne možemo sami izboriti sa problemima.

Za čuvanje mentalnog zdravlja osnovne su preporuke:

  1. Razvijati zdrave životne navike i stilove te birati zdrav život koji uključuje zdravu prehranu (to ne znači skupu hranu!), fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima (prvenstveno u obitelji, sa prijateljima ali i na radnom mjestu…).
    Zdravi životni izbori su prva generalna, sveobuhvatna zaštita zdravlja, a ovise o nama samima!
  2. Ukoliko osoba ima loše ili teške odnose sa drugima koji je opterećuju, ukoliko teže komunicira sa drugim ljudima dobro je da se uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije koje vode stručnjaci. Uvijek je dobro i pravo vrijeme da naučimo bolje razumjeti sebe i druge, bolje komunicirati sa drugima, bolje zastupati sebe i da gradimo ukupno bolje odnose koji za nas imaju zaštitnu funkciju!
  3. Prepoznati vlastite teškoće i smetnje, posebice kada osoba ima osjećaj da je teškoće preplavljuju i da se ne može sa njima sama nositi. Savjetovati se sa svojim liječnikom i koristiti psihološke usluge stručnjaka u dostupnom Savjetovalištu.

Važno je više pažnje posvetiti prepoznavanju ranih simptoma teškoća, pa i skrivenih simptoma koji se često javljaju u vidu raznih tjelesnih smetnji koje nemaju utvrđen jasan tjelesni uzrok – npr. u vidu kroničnih bolova-glave, bolova u leđima i želucu, lupanja srca, teškoća disanja … i drugih raznih problema koji su često ustvari „maskirane reakcije na stres“, a ponekad i “maskirana depresija”.

Nedavno je obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja…

Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. listopada obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja.

Na taj način želi se potaknuti i naglasiti važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost unapređenja mentalnog zdravlja.

SZO, uvijek iznova, naglašava da „nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!“

Zbog čega? Jer postoje brojne spoznaje o utjecaju mentalnog zdravlja na naše opće stanje, na opće zdravlje svake osobe i na zdravlje čitavih obitelji. Danas se više nego ikada zna koliko mentalno zdravlje i psihička stabilnost utječe na uspješno prevladavanje prolaznih životnih teškoća ali i na prevladavanje drugih tjelesnih bolesti, na oporavak od medicinskih zahvata i sl. Danas se također zna koliko psihička stabilnost i mentalno zdravlje majke u prve 3 godine djetetova života može utjecati na stabilnost i zdravlje djeteta za čitav život.

Zato se od kraja 20. stoljeća, a posebice u 21. st. posebna pažnja posvećuje mentalnom zdravlju ljudi.

Nataša Basanić Čuš
psihologinja – psihoterapeutkinja