•  
  •  

Državna matura – kako pobijediti ispitnu anksioznost!

O državnoj maturi

Državna matura je obvezni završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu nakon završetka četvrtog razreda tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja. Međutim i učenici četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih srednjih škola mogu polagati ispite državne mature, ako to žele, odnosno moraju, ako planiraju nastaviti svoje obrazovanje na nekom od visokih učilišta. Državnom maturom se provjeravaju i vrednuju postignuta znanja, vještine i sposobnosti učenika koje su prethodno stekli tijekom obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi te se na temelju rezultata državne mature, objektivno i nepristrano ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika. Tako se dobiva usporediva ocjena svih učenika u Republici Hrvatskoj.

Dakle, svi učenici srednjih škola, koji žele nastaviti svoje školovanje na nekom od sveučilišta ili visokih učilišta, na kraju svojeg srednjoškolskog obrazovanja moraju polagati ispite državne mature. Koje ispite će polagati ovisi o tome koju školu završavaju odnosno koji će smjer studiranja odabrati.

Što je ispitni strah i anksioznost?

Upravo stoga što je Državna matura važan korak u životu mlade osobe koji može imati posljedice na buduće izbore, moguće je da se u vezi s njom javi određena doza anksioznosti, straha, zabrinutosti… Zapravo vjerojatno ne postoji učenik koji nije osjetio nekakav strah prije nekih ispita, bilo da se radi o usmenom ili pismenom testiranju. Riječ je o normalnom stanju koje usmjerava našu pažnju na ispit i čini nas uspješnijima. Naime, određena razina anksioznosti i stresa podiže funkcioniranje organizma na radni nivo i pomaže nam da se suočimo sa situacijom te može povećati uspjeh. No, strah ponekad može biti vrlo intenzivan, stvarati izrazitu nelagodu i biti kontraproduktivan za reproduciranje naučenog gradiva. Strah od ispita ili ispitna anksioznost je kombinacija presnažnog psihološkog uzbuđenja u odnosu na neko događanje koje je pred nama, osjećaj brige i straha za ishod onoga što nas čeka, samoomalovažavajuće misli koje umanjuju vjeru u sebe i u uspjeh te niz mogućih tjelesnih simptoma. Navedena razina straha tada više nije produktivna nego negativno utječe na uspjeh i rezultat ispitivanja.

To je psihičko stanje u kojem osobe doživljavaju intenzivan stres, anksioznost i nelagodu za vrijeme ili prije ispitivanja. Treba dakle imati na umu da ispitni strah predstavlja ozbiljnu smetnju ispitu koji je pred nama, ali i da može jako utjecati na samo učenje za ispit te da može smanjiti uspješnost pripreme za ispit, što također može ostaviti posljedice na ispitni uspjeh. Također treba znati da postoje načini kako ispitni strah umanjiti i svesti na onu normalnu produktivnu razinu koja nas aktivira!

Primjer kako podržavamo nesigurnost: Čim sjednemo za knjigu, mogu se javiti neke negativne misli poput: „Što ako padnem!? Moja budućnost je uništena!“, „Ne smijem pasti!“ Zatim se prisjetimo nekog ispita na kojem nismo bili najuspješniji. Takve misli izazovu osjećaje straha, uznemirenosti, tjeskobe. Javi se i tjelesna reakcija koja može dodatno skrenuti pažnju s učenja za ispit ili sa samog sadržaja ispita. Zbog nelagode koja se javila moguće je da odgodimo učenje ili ispit čime smo na trenutak „ugasili“ strah, no ono što smo zapravo učinili jest udaljili se od cilja – učenja za ispit i polaganja ispita.

Ispitna anksioznost može se javiti prije samog ispita (pri čemu ometa učenje), za vrijeme ispita (pri čemu ometa reprodukciju naučenog) ili dok čekamo rezultate ispita. Značajan broj djece doživljava ispitni strah i anksioznost ali u različitim intenzitetima, dakle ne nužno na način da je strah u potpunosti blokirajući za postignuće. Ipak, važno je znati što možemo učiniti da strah od ispita smanjimo na najmanju mjeru tako da bude poticajan za konačni uspjeh i rezultat na ispitu!

Kako si pomoći i umanjiti strah?

Postoje neki koraci koje možemo poduzeti da preduhitrimo anksioznost, ali i da smanjimo anksioznost prije i za vrijeme ispita, ako se ona pojavi.

PRIJE ISPITA:

  1. PRIPREMI SE I NE ODGAĐAJ POČETAK UČENJA! Ključno je početi učiti na vrijeme. Kalendar polaganja ispita na državnoj maturi već postoji i objavljen je i na Internetu kao i razni drugi vodiči koji mogu pomoći u organizaciji vremena. Važno je posljednjih nekoliko dana pred sam ispit ostaviti za ponavljanje gradiva jer to podiže razinu samopouzdanja i sigurnosti da smo spremni.
  2. ORGANIZIRAJ SE! Materijale za učenje također je potrebno pripremiti na vrijeme. Gradivo je korisno podijeliti na manje cjeline i napraviti raspored učenja tih cjelina pri čemu je jako važno zadati si realne ciljeve. Dakle, osmislite raspored učenja za kojeg znate da je ostvariv i krenite!
  3. FOKUSIRAJ SE! Važno je usredotočiti se na učenje u dijelu dana kada ste najuspješniji u učenju i za to vrijeme izbjegavati druge aktivnosti. Treba predvidjeti i teškoće u učenju i ono što vam može odvlačiti pažnju (facebook, televizija i sl.) te ih na vrijeme otkloniti. Kada učite izbjegavajte razmišljanja o prošlim negativnim situacijama ili mogućim budućim neuspjesima. To oduzima vrijeme i energiju. Ključno je ostati u sadašnjosti i učiti. No, ne možete samo učiti! Dobro je u toku čitavog dana isplanirati i druge aktivnosti kao što su druženja s prijateljima, vježbanje, opuštanje uz glazbu ili druge aktivnosti koje vas relaksiraju.
  4. NAUČI! Kada je gradivo dobro naučeno smanjuje se vjerojatnost pojave nesigurnosti i straha. Zato je važno gradivo dobro naučiti, ali prije toga i dobro razumjeti, povezati sa prijašnjim znanjima, diskutirati s nekim o naučenom gradivu, bilježiti, podvlačiti, pisati podsjetnike, ponavljati i činiti sve ono što vam i inače olakšava učenje i povećava sigurnost u naučeno.
  5. NAGRADI SE! Nagrada motivira, stoga je važno nagraditi se za uloženi trud kad se postigne neki cilj, bilo da se radi o završetku cjeline na vrijeme, uspješnom vježbanju zadataka ili položenom ispitu. Nagrada može biti izlazak, čokolada ili druge sitne nagrade koje vas usrećuju!
  6. OSTANI ZDRAV/A! Redovita tjelovježba, dovoljno sna, redovito opuštanje, voda i zdrava prehrana ključni su za održavanje zdravlja. Noć prije ispita važno je uloviti dovoljnu količinu sna (najmanje 6 sati) i ne otići na ispit praznog želuca. Međutim dobro je izbjegavati slatku hranu bogatu šećerima jer može povećati ispitnu anksioznost.

ZA VRIJEME ISPITA:

  1. Očekuj određenu količinu tjeskobe i ne brini, ona je normalna i poticajna!
  2. Kada počne ispit svoje misli i brige ostavi izvan učionice, koncentriraj se na sadržaji na to da sigurno mnogo toga znaš. Preskoči ono što ne znaš, rješavaj najprije lakša pitanja.
  3. Ne „trči“ po ispitu, koncentriraj se i rješavaj jedno po jedno pitanje.
  4. Vodi računa o vremenu koje imaš na raspolaganju.
  5. Mirno diši i ako osjećaš početni strah ponavljaj si kako je to u redu te kako sigurno u tome nisi jedini/a. Male rečenice poput: „Učila sam“, „Mislim da znam“,… mogu biti od velike pomoći da bismo se umirili.
  6. Ne obraćajte pažnju na vršnjake koji su prije vas predali ispit, možda su predali prazan papir. Osim toga, nema nagrade za one koji prvi predaju!
NAKON ISPITA:

Imaj na umu da je anksioznost „navika“ i da je potrebna vježba kako bi se ona iskoristila za uspjeh. Zato nakon ispita zapiši što ti je pomoglo tijekom ispita. Unatoč tome što je to sitnica, ona gradi put prema uspjehu. Zapiši i ono što ti nije pomoglo. Sljedeći put kad se ispitna anksioznost javi (na fakultetu 😉 imati ćeš već neke alate kako se nositi s njom. I ne zaboravi nagraditi se nečim (opet 😉 jer si na dobrom putu da svladaš svoj problem. Ako ipak smatraš da ti je potrebna pomoć, javi se svom školskom psihologu ili u neko savjetovalište gdje ćeš dobiti potrebnu podršku za rješavanje tog problema!

Za sve dodatne informacije o državnoj maturi posjetite linkove:

Tina Benčić, psihologinja Zdravog grada Poreč