•  
  •  
Ambrozija – invazivni alergen koji nam smeta ljeti!

Ambrozija – invazivni alergen koji nam smeta ljeti!

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jedna od stotinjak stranih invazivnih vrsta u Europi, koja se rapidno širi i osvaja Europu velikom brzinom. U Europu je slučajno unesena, kao slijepi brodski putnik, još sredinom 18. stoljeća sa sjemenkama crvene djeteline i žitarica.

Što su to strane invazivne vrste? Strana vrsta nije zavičajna, ne obitava od prirode na određenom staništu, već je dospjela na određeno područje namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ukoliko širenje strane vrste na području na koje je unesena negativno utječe na zdravlje ljudi ili pričinjava određenu ekonomsku štetu, tada tu vrstu smatramo invazivnom.

Ambrozija – invazivni alergen koji nam smeta ljeti!Ambrozija je jednogodišnja biljka koja može narasti do 150 cm visine, porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a cvate u ljetnim mjesecima. Mjesec kolovoz je period kulminacije cvatnje, no ona može potrajati i tijekom mjeseca rujna, zavisno od klimatskih prilika. Većinom se širi na staništima koja su pod utjecajem čovjeka, posebno onim zapuštenim. Ambroziju prije svega spada u korove i to ruderalnih područja, pa stoga pripada skupini biljaka koje nazivamo ruderalci. Zbog brzog širenja Europom u posljednjih desetak godina koncentracije njezinog peluda u zraku se udeseterostručila, a upravo su peludna zrnca ambrozije jedan od najjačih alergena. Zbog toga se sve više radi na prevenciji i kontroli širenja ambrozije te se sve više truda ulaže u njezino uklanjanje. Period za uklanjanje ambrozije treba održavati u lipnju i srpnju, odnosno prije početka njene cvatnje, kako bi se izbjegla senzibilizacija na visokoalergenu pelud ambrozije! Potrebno je imati na umu da uništavanje ambrozije za vrijeme njene cvatnje postižemo kontraefekt. Ukoliko se ambrozija suzbija u vrijeme njezinog cvjetanja, koncentracije peludi će biti najviše.

Ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati veće tegobe kod osoba koje pate od alergijskih oboljenja.

Pelud ambrozije se smatra izrazito potentnom i jednom od najagresivnijih alergena. Dovoljan je malen broj peludnih zrnaca peludi (20 – 30 zrnaca /m³ zraka) da kod alergičnih osoba izazove simptome bolesti. Klasični simptomi alergijskog rinitisa ili peludne hunjavice su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Koncentracija polena u zraku najveća je u ranim jutarnjim i prijepodnevnim satima. Danas se smatra da je više od 10% stanovništva alergično na polen ambrozije. Ova neugodna alergija može se pojaviti u svakoj životnoj dobi.

Ambrozija – invazivni alergen koji nam smeta ljeti!Iznimno je važno pratiti peludnu prognozu i informirati se o koncentraciji peludi, kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Služba za zdravstvenu ekologiju, pri ZZJZ Istarske županije u Puli, provodi mjere zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva vezane uz elemente okoliša s mogućim štetnim djelovanjem. Određivanjem broja peludnih zrnca i determiniranjem vrste peludi, prati se dinamika pojavljivanja pojedine vrste  što je temelj za izradu izvješća, peludne prognoze, alergijskog semafora te izrade peludnog kalendara. Peludni kalendar je obavijest o periodama cvatnje pojedinih biljaka određenog područja, dok alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku za konkretno područje.

Učestalost alergijskih poremećaja, pa i alergije na ambroziju, desetljećima je u porastu.

To je posljedica stresnog načina života, veće mobilnosti ljudi, širenja infekcija, promjena u prehrani, okolišu i klimi.  S jedne strane, tu su klimatske promjene poput visokih temperatura i ljetnih suša, koje pogoduju rastu korova. S druge strane, neredovito održavanje zelenih površina, ne prepoznavanje i ne čišćenje ovog alergenog korova također mogu biti uzroci porasta alergije na ambroziju.

Potaknuti problemima alergija koje se javljaju u kolovozu sa cvjetanjem ambrozije, Fond „Zdravi Grad Poreč“ pokrenuo je projekt praćenja rasprostranjenosti biljke na području poreštine. Ciljevi projekta su determinirati ambroziju, evidentirati utvrđene lokacije, vršiti kontrolu postojećih lokacija, suzbijati je u dogovoru s vlasnicima zemljišta i projektnim partnerima, te provesti edukaciju građana.

Ukoliko mislite da ste prepoznali ambroziju u svom okruženju, na javnim površinama ili vlastitim posjedima, ukoliko želite provjeriti da li se zaista radi o ambroziji, savjetovati se, pitati… pozivamo vas da nazovete kontakt broj Zdravog grada i voditeljicu projekta, dipl. ing. šumarstva Anu Milat.

Ana Milat, dipl. ing šumarstva
www.zdravi-grad-porec.hr
e-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr
tel: 091/9046633