•  
  •  
  • Home
  • /Stručne teme
  • /Alkoholizam – bolest koja može zadesiti svakoga od nas bez iznimke
Alkoholizam – bolest koja može zadesiti svakoga od nas bez iznimke

Alkoholizam – bolest koja može zadesiti svakoga od nas bez iznimke

Alkoholizam je psihički poremećaj koji dovodi do brojnih patoloških procesa i mijenja način na koji mozak funkcionira. Kad popijemo piće, ono dospijeva u želudac i preko sluzokože želuca ulazi u krvotok. Krv ga prenosi kroz organizam u sve organe i dijelove tijela. Iz svega ovoga jasno je da dugotrajna konzumacija alkohola izaziva brojna oštećenja unutar čitavog organizma kao npr.:

  • Oštećenje živčanog sustava: odumiranje moždanih stanica u kori mozga te posljedično moralno, umno propadanje, promjena osobnosti, nekritičnost, zaboravljivost;
  • Oštećenje malog mozga: smetnje ravnoteže i drhtanja prstiju;
  • Oštećenje perifernih živaca (nesiguran hod, paraliza);
  • Alkoholna epilepsija;
  • Karijes, paradentozu;
  • Oštećenje srčano-žilnog sustava;
  • Oštećenje probavnog sustava;

Psihičke poremećaje (promjene raspoloženja, depresija, delirium tremens – psihomotorni nemir, strah, potpuna dezorijentacija u vremenu i prostoru te karakteristične halucinacije sitnih životinjica ili insekata, patološka ljubomora i drugo).

Stavovi prema pijenju formiraju se već u djetinjstvu i ranoj adolescenciji i to vrlo često po modelu identifikacije s najbližima. Alkoholizam kao takav obiteljska je bolest. Na žalost kod nas stoljećima gradi se pozitivan odnos prema konzumaciji alkohola i tolerantan odnos spram „neupadljivih alkoholičara“ tzv. funkcionalnih alkoholičara (ljudi koji radno i obiteljski sasvim zadovoljavajuće funkcioniraju i koje okolina ne percipira kao alkoholičare već kao ljude koji si vole popiti).

Što je toliko privlačno u alkoholu?

Alkohol utječe na način da „ruši“ unutarnje kočnice i u malim količinama, (0,2-0,3 promila) stvara osjećaj opuštenosti, gubitak sramežljivosti. Takvo psihičko stanje potiče druželjubivost i olakšava bliskost s drugim ljudima. Isto tako alkohol oslobađa od osjećaja umora, iscrpljenosti, dosade te dovodi osobu u ugodna emocionalna stanja. Povećanjem promila, do određene granice, euforija raste i stvara osjećaj svemoći i slobode kao i osjećaj da se sve može postići s lakoćom. Opijena osoba vrlo brzo prihvaća uljepšanu i idealiziranu sliku samoga sebe. Tko to jednom doživi nakon otrežnjenja i ružnog suočavanja s realitetom ima potrebu ponoviti isti osjećaj lažne svemoći. Žudnja da se osjeti učinak nalik prvotnome sve je veća. Kao i kod svake druge ovisnosti, tako i u slučaju alkohola tolerancija brzo raste i potrebne su sve veće količine za isti učinak. S druge strane željeno je djelovanje alkohola sve kraće i sve manje nalik prvotnome. Pijanstvo „oslobađa“ osobu od vlastitih obaveza i odgovornosti, „oslobađa“ identitet od društvenih uloga tako da čitava okolina ispašta kako bi alkoholičaru nakratko bilo lijepo. U fazi prenapijanja jedino što se alkoholom postiže jesu emocionalna praznina i tupost. Tijekom ovakvog stanja alkoholičar je u potpunosti nezainteresiran za sve što se oko njega zbiva.

Kako prepoznati je li osoba ovisna o alkoholu?

strucna_tema_alkoholizam_02Kažemo da je osoba ovisna o alkoholu kada se uočava pojava sljedećih simptoma:

  • nesavladiva žudnja za konzumiranjem alkoholnog pića;
  • gubitak kontrole tj. nemogućnost prestanka pijenja alkohola kad se jednom započne (alkoholičar ne može popiti čašu pića i stati, već se nastavlja opijati);
  • porast tolerancije tj. potreba za sve većom količinom alkohola kako bi se postigao isti učinak;
  • zanemarivanje svakodnevnih obaveza, obitelji, prijatelja i posla;
  • znakovi fizičke ovisnosti (apstinencijske krize) kod prestanka pijenja-drhtanje ruku, znojenje, mučnina itd;
  • nastavak pijenja unatoč spoznaji koliko je to štetno.

Mladi i alkohol

strucna_tema_alkoholizam_03Za razliku od odraslih, mladi piju rjeđe, ali gotovo uvijek s namjerom da se napiju. Njihov svjetonazor ne prepoznaje objektivne rizike, a u alkoholu vide mogućnost koja im donosi opuštenost i potiče spontanost. S obzirom da je nemoguće potpuno predvidjeti kako alkohol utječe na um i tijelo, njegova konzumacija osobito je rizična za tinejdžere kojima nedostaju vještine prosudbe i suočavanja sa stresom vezanog uz konzumaciju alkohola. Važno je znati da kod tinejdžera ne govorimo o alkoholizmu, već o zloupotrebi alkohola i rizicima ranog pijenja. Dugoročne posljedice zloupotrebe alkohola u tinejdžerskoj dobi veoma su razorne budući je to dob intenzivnog rasta i razvoja. Osobita opasnost leži u tome što je ovo period intenzivnog razvoja čeonog režnja mozga. Čeoni režanj zadužen je za planiranje, rasuđivanje, rješavanje problema, prepoznavanje i upravljanje emocijama i socijalnim vještinama. Mozak tinejdžera ne samo što nije ni blizu zrelosti, već siva i bijela masa prolaze kroz velike strukturalne promjene dugo nakon puberteta. Stoga konzumacija alkohola tijekom ovog osjetljivog razdoblja razvoja moždane kore ostavlja trajne i teške posljedice u funkcioniranju osobe u budućnosti. Uz dugoročne posljedice konzumacije alkohola postoje i mnoge kratkoročne kao što su: promjena raspoloženja – alkohol je depresor središnjeg živčanog sustava i kao takav stvara osjećaj otupjelosti i bezvoljnosti, nemiran san, trovanje alkoholom s opasnim posljedicama, lošiji uspjeh u školi, distorzirana (iskrivljena) percepcija i koordinacija, neadekvatna prosudba koja može dovesti do nezgoda, problema sa zakonom i ostalih oblika rizičnog ponašanja (npr. neželjena trudnoća, konzumacija ostalih opojnih sredstava, prometni prekršaji i nesreće).

Jesmo li licemjerni spram vlastite djece?

Mnogi roditelji nisu sigurni kada i kako razgovarati s vlastitom djecom o temi kao što je alkohol. Pojedini roditelji misle da o tome i ne treba govoriti ukoliko je sve u redu iz straha da sam razgovor ne postane okidač pijenja. Međutim nismo svjesni činjenice da im šaljemo poruku i samim ponašanjem kao i izbjegavanjem same teme. Konzumirajući ga zapravo „pričamo o njemu“ i kada ne pričamo. Alkohol je sveprisutan, a roditeljski je dom uvijek prvo mjesto iz kojega proizlazi navika i kultura pijenja. Naravno da problem svojom kompleksnošću nadilazi granice obiteljskoga doma, no činjenice ipak govore da je nedostatak obiteljskoga nadzora ključni razlog zbog kojega mladi neumjereno piju.

strucna_tema_alkoholizam_04Djeca i sama navode da su prvo alkoholno piće kušali kod kuće u roditeljskom domu. Upravo je iz tog razloga roditelj dužan razgovarati s djecom o alkoholu. Nikada nije prerano započeti razgovor o toj temi samim time što i sama djeca postavljaju mnogobrojna pitanja i često pokazuju interes vezan uz alkohol. Naravno da pokazuju interes poglavito ukoliko se pred vama našla čaša alkohola. Zanima ih kakvo je to piće koje pijete, kakvog je mirisa i okusa. Vi ste im važni pa tako sve što vi činite njima je važno, od najranijih nogu. Razmislimo li malo bolje unutar naše kulture uobičajeno je častiti se alkoholom prilikom svake prigode, a nerijetko i tijekom dječjih rođendana. Kao što i sami možete zaključiti priča o alkoholu započinje kod mnogih od nas vrlo rano i pričaju ju upravo roditelji i djeci značajni drugi. Važno je djeci dati do znanja koliko su osjetljivi na alkohol i koliko je alkohol štetan (naravno sve u skladu s dobi djeteta). Jednako je tako važno i da odgovorite na njihova pitanja jer time šaljete jasnu poruku da su pitanja dobrodošla. Postepeno, u više navrata, razgovarajte s djecom o toj temi. Zajedno postavite granice i pravila koja želite da vaša djeca poštuju. Tako ćete postaviti dobre temelje za tinejdžerske dane.

Iako tinejdžeri vole kršiti pravila, oni ih s druge strane, na svoj način, traže i trebaju jer su to okviri koji im pružaju osjećaj sigurnosti. Svi dokazi idu u smjeru koji pokazuje da obitelji unutar kojih postoje jasna pravila o pijenju (ali i posljedice u slučaju kršenja tih pravila) iznjedre djecu koja imaju zdrav stav prema alkoholu. Kako u toj dobi kreću i prvi izlasci a utjecaj vršnjaka je sve veći, evo nekoliko smjernica koje vam mogu pripomoći u razgovoru s vašim tinejdžerom:

Prije nego započnete razgovor, uzmite si malo vremena sami sa sobom. Razmislite što vam je važno da vaše dijete shvati, razmislite o vlastitom iskustvu i stavu koji i vi sami imate prema alkoholu. Vi najbolje poznajete vlastito dijete, stoga uzmite u obzir njegove/njezine moguće reakcije i pripremite se kako biste na njih mogli primjereno reagirati. Budite spremni i na pitanja koje bi vam dijete moglo postaviti kao npr. Kada ste vi popili prvo piće? Jeste li se napili?….Budite iskreni u svojim odgovorima. Ukoliko ste i sami povremeno prekomjerno popili, navedite posljedice koje ste uslijed toga imali. Ukoliko pak ne konzumirate alkohol, uputite ih u to kako ste uspjeli odoljeti pritisku vršnjaka, što vas je motiviralo i pomoglo vam u tome.

Pitajte svojeg tinejdžera što zna o alkoholu i što misli o tome zašto mladi danas toliko piju. Pažljivo slušajte i nemojte prekidati jer će se na taj način vaš tinejdžer osjećati prihvaćenim. Njezino/njegovo razmišljanje o alkoholu bit će za vas dobar uvod koji će vam pokazati u kojem smjeru voditi razgovor.

Kontrolirajte vlastite emocije ukoliko čujete stvari koje vam se ne sviđaju. Umjesto toga osvijestite emocije i usmjerite ih na konstruktivan način.

Iznesite par kratkih i jasnih činjenica o štetnosti alkohola i posljedicama ranog pijenja.

Zajedno utvrdite razloge zbog kojih nije dobro piti (npr. opadanje školskog uspjeha, lošiji rezultati u sportu – ukoliko se vaše dijete bavi nekim od sportova i slično).

Razgovarajte o načinu na koje vaše dijete može odbiti alkoholno piće u vlastitome društvu, a da se pritom ne osjeća odbačenim.

mr.sc. Sandra Milotti Ašpan,
psihologinja Zdravog grada Poreč