•  
  •  
Adolescencija i rizik od zlouporabe sredstava ovisnosti

Adolescencija i rizik od zlouporabe sredstava ovisnosti

Razvoj adolescenata

Cjelokupno odrastanje djeteta i mladog čovjeka obilježeno je istraživanjem okoline, prilagođavanjem i učenjem novih stvari. Istraživanje vlastitog okruženja osobito je karakteristično tijekom perioda adolescencije kada dolazi do značajnih promjena u socijalnoj okolini i potrebama mladog čovjeka. Uključenost u obiteljske sadržaje slabi, te raste potreba za novim i jačim prijateljstvima, potreba za prihvaćanjem od strane vršnjaka te postizanjem samostalnosti u odnosu na roditelje. Sve navedeno predstavlja normalne aspekte ovog perioda života svakog pojedinca. Radi se o procesima koji utječu na formiranje i stvaranje vlastitog identiteta. No, ovaj proces zbog specifičnosti razdoblja adolescencije može uključivati i eksperimentiranje s novim tvarima (cigarete, alkohol..), može uključivati testiranje novih, drugačijih ponašanja pa su tako adolescenti često skloni upuštati se u različita rizična ponašanja ne znajući vlastite granice. Zbog toga se pokazalo da su adolescenti posebno ugrožena populacijska skupina za zlouporabu sredstava ovisnosti i razvijanje ovisnosti o istima. Najvažnije je pomoći adolescentu da se odupre negativnom utjecaju vršnjaka, okoline te da se izbori sa vlastitim osobinama kako bi izrastao u slobodnu i neovisnu osobu.

Što je zapravo ovisnost?

Ovisnost se općenito može definirati kao učestalo uzimanje nekog od sredstava ovisnosti, a karakterizirano je povećanom potrebom za istim sredstvom te sklonošću povećavanja uzimane količine, nemogućnošću kontrole ovih potreba te štetnih posljedica za ovisnu osobu. S obzirom na posebnu osjetljivost adolescenata, njihovo testiranje granica i povećan rizik od javljanja ovisnosti u ovoj dobi, informiranje o faktorima koji mogu doprinijeti razvoju ovisnosti od velike su važnosti.

Osobni rizični faktori i rizici socijalnog okruženja za razvoj ovisnosti

Zlouporaba sredstava ovisnosti najčešće utječe i na druge probleme vezane uz ponašanje adolescenata. Tako je zlouporaba droga povezana s delikvencijom, lošim ponašanjem u školi, izostajanjem iz škole, konfliktnim ponašanje, odustajanjem od škole, lošim odnosom s roditeljima, trudnoćom u adolescenciji i sl.

Rizični faktori mogu proizlaziti iz društvene okoline, ali i iz samog pojedinca i njegovog odnosa s drugima. Prvi i najvažniji društveni kontekst čini obitelj, obiteljski odgoj te zaštitna funkcija odgoja i obrazovanja. Kada se govori o domeni društvenog konteksta od bitnog značaja su zakonske regulative vezane uz cijene pića i dob dozvoljenog konzumiranja alkohola. Niže cijene pića i manji porez na piće utječe na veću konzumaciju alkoholnih pića. Niža dob u kojoj mladi kreću sa konzumacijom povećava rizik od razvoja ovisnosti i drugih ozbiljnih posljedica konzumacije alkohola (npr. vožnja u alkoholiziranom stanju). Nadalje je bitan aspekt i same dostupnosti jer veća dostupnost znači i veću konzumaciju i zlouporabu kako alkohola tako i drugih opojnih sredstava. Broj lošijih kvartova u nekom mjestu također utječe na povećanu konzumaciju sredstava ovisnosti. Zato je zaštitna uloga zajednice od uređenosti gradskih zona do programa za kvalitetno slobodno vrijeme od iznimnog značaja.

Što se tiče individualnih faktora, kao i onih koji proizlaze iz odnosa s drugima, na njih je potrebno staviti osobiti naglasak. Faktori koji proizlaze iz samog pojedinca jesu crte ličnosti odnosno struktura osobnosti koja je bazično produkt genetskog nasljeđa. Razlikuju se po rođenju teže odgojiva djeca koja u svojoj osobnosti imaju ugrađenu potrebu za traženje uzbuđenja, nisku razinu kritičnosti za izbjegavanje štete te neuroticizam. Ona su sama po sebi u većem riziku od neprimjerenih ponašanja te je njihov odgoj za roditelje veći izazov i zahtjev. Traženje uzbuđenja predstavlja crtu ličnosti koja se odnosi na potrebu za neprestanim traženjem novih podražaja kroz nova iskustva, aktivnosti i događaje. Ovakvi pojedinci ne vole ustaljenje rasporede te nastoje izbjeći monotoniju. Često im je teže pratiti školski raspored i svaku situaciju koja ima čvršće granice i okvire. Njihova potraga za novim iskustvom može uključivati i određena riskiranja, a često i brzopletost u svrhu što bržeg ostvarivanja zamišljenih iskustava. Bez visoke razine stimulacije i poticaja kroz nova iskustva, ovakvi pojedinci vrlo brzo izvještavaju o dosadi i nemiru. Nadalje, osobe koje imaju nisku razinu kritičnosti za izbjegavanja štete se općenito mogu opisati kao pojedinci koji su optimistični, hrabri, vole izlaske, avanture te su puni energije. Ove dvije crte ličnosti su povezane s mogućim rizikom od ranijeg konzumiranja alkohola. Zato ranije prepoznavanje ovakve djece/mladih prvenstveno u krugu obitelji, a onda i u odgojno-obrazovnom sustavu može pomoći obitelji u usmjeravanju odgojnih postupaka, djetetove pažnje i aktivnosti ali i samoj djeci u nošenju s vlastitim ponašanjem. Također se pokazalo da i oni pojedinci koji teže reagiraju na nove podražaje te kod kojih većinom prevladava negativno raspoloženje također imaju veću sklonost upuštati se u konzumiranje sredstava ovisnosti. Negativno je raspoloženje izraženo je kod osoba koje imaju visoko izražen neuroticizam – crtu ličnosti koju karakterizira anksioznost te loše nošenje sa stresom.

Značaj obitelji

Adolescencija i rizik od zlouporabe sredstava ovisnosti

Bitan aspekt konzumiranja sredstava ovisnosti proizlazi iz klime u samoj obitelji. Kaotična obiteljska okolina karakterizirana neslaganjem roditelja, čestim svađama, te okolina u kojoj su i sami roditelji skloni zlouporabi opojnih sredstava potiče djecu i mlade na rano eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti. Pokazalo se da sam konflikt među roditeljima ima puno veći utjecaj na zlouporabu droga i alkohola kao i na pojavu delikvencije nego npr. promjene u strukturi obitelji koje se događaju uslijed razvoda roditelja što ukazuje na to da je djeci potrebna stabilna okolina u kojoj se osjećaju ugodno. Okolina koja je obilježena čestim svađama među roditeljima i općom nelagodom u odnosima među ukućanima može utjecati na zabrinutost, strah i opće stanje stresa kod djece i adolescenata koje ukoliko je kontinuirano naposljetku može rezultirati upuštanju u eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti kao i u druga rizična ponašanja. Isto tako, pokazalo se da razvedeni roditelji nikada ne bi trebali koristiti djecu za međusobne obračune, dijete treba i majku i oca i u velikom je stresu kada pod pritiskom treba „birati“ jednu stranu.

I sami stavovi roditelja vrlo su bitni u prevenciji konzumiranja opojnih sredstava. Ponašanje i stavovi roditelja koje ne karakteriziraju jasne granice ili koji i sami eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti i bez riječi upućuju na odobravanje konzumiranja. Takav stav roditelja djecu može učiniti neosjetljivima na probleme vezane uz ovisnost pa se u adolescentsko doba mogu lakše upustiti u ponašanja vezana za konzumiranje opojnih sredstava. Općenito je važno da roditelji na djecu prenesu moralna načela i osjećaj odgovornosti koji su bitni za uklapanje djeteta u svakodnevni život jer se pokazalo da djeca sa nižom razinom socijalne odgovornosti lakše posežu za konzumacijom droga i alkohola. Isto tako je važno usmjeriti djecu u bavljenje aktivnostima koje ih interesiraju te poticati razvijanje svojih interesa, sposobnosti i vještina budući da istraživanja pokazuju da je rizičan faktor u adolescenciji i osjećaj besmislenosti u životu kao i manjak interesa. Stoga je uvijek opravdano i poželjno kada roditelji dio svog slobodnog vremena posvete procjeni djetetovih sposobnosti i interesa te odabiru aktivnosti, usmjeravanju djeteta u slobodne aktivnosti, voženjem djeteta, pružanju podrške da dijete ustraje ili pronađe drugu aktivnost. Nadalje je bitna roditeljska uključenost u život djeteta i roditeljske vještine odgoja. Niska razina privrženosti djeteta i roditelja, manjak roditeljske uključenosti u život djeteta, izostanak roditeljske podrške – sve su to čimbenici koji u periodu adolescencije mogu dovesti do zlouporabe sredstava ovisnosti. Adolescencija i rizik od zlouporabe sredstava ovisnostiAkademski neuspjeh, niski stupanj predanosti školi, odbačenost od strane vršnjaka u školi, otuđenost i buntovništvo pridonose upuštanju u rizična ponašanja. Naposljetku, druženje s vršnjacima koji koriste alkohol, droge ili pak kockaju može biti put zlouporabi sredstava ovisnosti. Želja za prihvaćenosti od strane vršnjaka uz pritisak od strane istih često dovodi do početka eksperimentiranja s drogama i alkoholom. Stoga roditelji trebaju znati s kim se dijete druži, pozivati prijatelje svog djeteta u kuću kako bi imali kontakt sa vlastitim djetetom i grupom vršnjaka u njegovu neposrednom okruženju.

Simptomi konzumiranja sredstava ovisnosti

Konzumiranje opojnih sredstava za sobom povlači psihološke i tjelesne simptome. Od psiholoških su osobito izražene emocionalne promjene koje uključuju oscilacije u raspoloženju koje se mogu kretati od ljutnje, razdražljivosti i agresije do tuge i depresije. Depresivno je raspoloženje popraćeno manjkom interesa i niskim samopouzdanjem. Od fizičkih su simptoma česti poremećaji u spavanju, umor ili pretjerana aktivnost, promjene na očima koje uključuju proširene ili sužene zjenice, umor očiju te crvenilo. Također može biti prisutno i zanemarivanje osobnog izgleda i higijene, a kod uporabe nekih droga javlja se i gubitak tjelesne težine. Simptomi konzumiranja opojnih sredstava mogu također biti vidljivi i u ponašajnom aspektu te uključuju buntovništvo i agresiju usmjerenu prema roditeljima i školi. Često je simptom i udaljavanje od obitelji osobito kod pojedinaca kod kojih narušeni odnosi u obitelji već od ranije postoje. Što se tiče škole, karakteristično je izbjegavanje školskih obaveza, izostajanje, negativan stav i smanjeno zanimanje za školu, a uz smanjeni interes dolaze i loše ocjene.

Posljedice konzumiranja sredstava ovisnosti

Adolescencija i rizik od zlouporabe sredstava ovisnostiKod adolescenata i mlađih odraslih osoba rani je početak konzumiranja sredstava ovisnosti povezan s rizičnim ponašanjem te s većim rizikom od smrtnosti. Za pojedince u razvoju zlouporaba droga i alkohola negativno utječe na raspoloženje, motivaciju te interferira s normalnim razmišljanjem. Alkohol kao i neke droge su depresori živčanog sustava, iako mladi često misle baš suprotno da će ih oraspoložiti i podići raspoloženje. Zato redovita uporaba ovih sredstava ovisnosti može dovesti do subjektivnih osjećaja depresije i umora. Često je prisutan i gubitak apetita te manjak energije karakterističan za depresivno raspoloženje. Nadalje dolazi do narušavanja funkcija imunološkog sustava te sklonosti infekcijama. Također konzumiranje jednog sredstva ovisnosti često utječe na veću spremnost za isprobavanje i drugih. Tako je rani početak konzumiranja alkohola povezan s većim rizikom za daljnju zlouporabu droga, pušenjem cigareta i obrnuto. Zato roditelji u vlastitom strahu od ovisnosti nikada ne bi trebali pristati ili izgovoriti rečenicu „…neka pije, neka puši…samo neka se ne drogira!“ Jer, gotovo da nema mlade osobe koja je svoj put eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti započela odmah i isključivo sa drogom! Adolescenti koji se upuštaju u ponašanja zlouporabe opojnih sredstava izloženi su štetnim posljedicama kao što su oštećenja mozga, gubitak vlastite kontrole, nesreće na motornim vozilima, slučajne ozljede i smrt. Skloniji su nekorištenju zaštite tijekom seksualnih odnosa te pojavi seksualno prenosivih bolesti kao i neželjene trudnoće. Pretjerano konzumiranje alkohola može oštetiti sluznicu jednjaka, funkciju jetre i gušterače, može narušiti normalnu sekreciju želuca te uzrokovati osjećaj žgaravice već kod vrlo mladih ljudi.

Konzumiranje sredstava ovisnosti sa sobom povlači i druge posljedice koji se tiču činjenja kaznenih djela i prekršaja. Mladi osim samog posjedovanja i konzumiranja sredstava ovisnosti koje je već samo po sebi kazneno djelo mogu činiti i druge kaznene radnje kao što su nabava opojnih sredstava i njihova preprodaja.

Zaključne poruke

Ovisnost o opojnim sredstvima globalni je fenomen u odnosu na kojega je potrebno jačati zaštitu suzbijanjem svih poznatih rizika za razvoj ovisnosti. Veoma je važno valjano informiranje i odgoj za odgovornost mladih osoba, educiranje roditelja i nastavnika o faktorima rizika, simptomima i posljedicama korištenja sredstava ovisnosti. Najvažnija i najčvršća preventivna mjera za javljanje ovisnosti je stabilnost i utjecaj obitelj. Važno je održavati dobru komunikaciju i zdrave odnose sa svojom djecom. Roditelji bi trebali prilagođavati svoj odgojni pristup osobnosti i ponašanju djeteta jer je svako dijete drugačije, a u sebi objedinjava utjecaj okoline i nasljeđa. Bez obzira na okolnosti, roditeljski pristup trebao bi zadržati pozitivan ton, ali uz autoritet i jasne granice kako bi se potaknulo stvaranje valjanih stavova, jačanje samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. Toplo obiteljsko ozračje utjecat će na pozitivne stavove djece i život bez sredstava ovisnosti. Ukoliko adolescenti nemaju razvijen čvrst stav o zlouporabi alkohola i droga, rizik od konzumiranja istih se znatno povećava. Roditelji trebaju izražavati jasne stavove i poruke o pušenju, alkoholu i drogama te je važno da djeca shvate da su granice i zahtjevi koji se pred njih stavljaju zapravo izraz roditeljske brige i ljubavi.

Ukoliko zlouporaba sredstava ovisnosti u životu adolescenta već i postoji ili je prisutna sumnja koju izražavaju roditelji ili braća i sestre i drugi prijatelji, najbolje je potražiti stručnu pomoć kako bi se na pravi način moglo pristupiti rješavanju problema.

Adrian Štark
psiholog Zdravog grada Poreč