•  
  •  

Debljina – bolest ili izbor

Podaci koje je izradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo za 2008.g., pokazuju da 63% muškaraca i 54% žena ima prekomjernu težinu, a pretilo je podjednako 20% muškaraca i žena. Još više zabrinjava podatak o stalnom porastu prekomjerne težine kod djece. Danas je u Hrvatskoj već 12% djece (osnovnoškolci) s prekomjernom težinom, a procjenjuje se da je od toga 5% pretilo, što i ne iznenađuje s obzirom na to da se tjelesnom aktivnošću bavi samo 31% djece u dobi od 11 do 15 godina. Globalno, Hrvatska se ubraja u „debele nacije“, te smo se time „izjednačili s Europom”. U Europi smo ukupno na 5. mjestu. Ispred nas su Malta, Grčka, Turska i Engleska. Po prekomjernoj težini prema spolu Hrvatice su na 3., a Hrvati na 4. mjestu. U cijelom svijetu, između obrađenih 194 zemalja svijeta mi smo na 71. mjestu.

Iz podataka koji govore o stalnom povećanju tjelesne mase građana Hrvatske (osobito od 1. kongresa o debljini u Rapcu 2002. godine) da se naslutiti kako sve dosadašnje aktivnosti u pogledu povećanja kvalitete života i smanjenju trenda povećanja broja prekomjerno teških osoba ne daju pozitivne učinke, ili daju skromne učinke koji se u općim postocima ne vide.

Što je debljina?

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masti u masnim stanicama tijela. Uzroci nastajanja debljine su različiti, ali uvijek vezani uz hranu.

Kako organizam koristi hranu?

Organizmu je hrana potrebna kao:

  • građevni materijal pojedinih tkiva,
  • izvor energije za održavanje životnih funkcija i rada,
  • izvor vitamina i elemenata nužnih za nesmetane funkcije.

Osiguranje potrebne količine hrane realizira se procesom jedenja, probavljanjem hrane do bazičnih sastojaka (šećeri, masne i aminokiseline) koji se mogu iz probavnog trakta usisati u krv.

Koja je sudbina hranjivih tvari u krvi?

Ulaskom hranjivih tvari u krv, aktivira se čitav niz kompliciranih kontrolnih sustava (sličnih termostatima) sa zadatkom održavanja određenih koncentracija tih tvari u krvi. Za debljinu su važna 2 kontrolna sustava:

  • kontrolni sustav za šećer regulira razinu šećera u krvi reguliranjem hormona inzulina kojeg luči gušterača. Pomoću tog hormona, glukoza (šećer) se usmjerava prema mišićnim stanicama (kao energetski materijal), prema jetri (kao pričuvni materijal) i višak prema masnim stanicama održavajući na taj način normalnu koncentraciju šećera u krvi na oko 5mml/l,
  • kontrolni sustav „um – mozak“ i podsustav „masti – apetit“ uključuju se kada se pod utjecajem inzulina višak šećera u krvi biokemijskim procesom pretvara u masti – trigliceride, a oni se pohranjuju u masne stanice koje bubre sa posljedicom debljanja.

    Kako dolazi do urušavanja kontrolnih sustava?

    U slučaju preopterećenja kontrolnih sustava kroz duži period (u pravilu više godina) dolazi do slabljenja njihove funkcije i posljedičnog narušavanja fiziologije organizma – nastupa bolest. U ovom slučaju, najčešće se javlja kombinacija šećerne bolesti i debljine, kao kronične bolesti s nizom primarnih i sekundarnih komplikacija na važnim organskim sustavima tijela.

    Koje su medicinske intervencije kod debljine?

    Kao osnova utjecaja na reguliranje tjelesne težine, savjetuje se dijeta i tjelesna aktivnost.
    U slučaju neuspjeha, može se pokušati s lijekovima koji utječu ili na probavni sustav (smanjenje apsorpcije masti) ili na mozak (smanjenje apetita). Te su intervencije vremenski ograničene (do 3 mjeseca).
    Postoji mogućnosti kirurških intervencija stvaranjem premosnica u probavnom sustavu ili smanjenja volumena želuca.
    Smanjenje potkožnog masnog tkiva usisavanjem (liposukcija) ne spada u medicinske nego u kozmetičke zahvate.

    Opasnost od uzročno posljedičnih bolesti uzrokovanih pretilošću povećava se s godinama života i teško narušava njegovu kvalitetu. Primjerice, nakon 20-te godine tjelesna težina raste za tri do četiri kilograma svakih 10-ak godina, što je djelomice uzrokovano usporavanjem metabolizma od oko 1 posto na godinu. No danak je to i lošim životnim navikama što podrazumijeva višak hrane, previše slatkiša i slatkih pića te nekretanje ili bolje rečeno pomanjkanje bilo kakve tjelesne aktivnosti.

    Rješenje treba tražiti u psihološkom pristupu promjene ponašanja ciljane na postizanje i održavanje zdrave težine budući da istraživanja pokazuju da 75% osoba koristi hranu kao pomoć pri suočavanju sa svojim problemima. Poanta je u tome što treba utvrditi koji su to problemi koji tište osobu i pomoći joj da se suoči s njima na zreli način, bez korištenja hrane u tu svrhu. Kad nas uhvati glad, potrebno je razlučiti radi li se o pravoj fiziološkoj tjelesnoj gladi ili smo gladni jer osjećamo prazninu u sebi.

    Postoje brojne razlike između tjelesne i emocionalne gladi. Uglavnom tjelesna glad ima svoj početak, postupna je, vi doslovce imate tjelesne signale iz želuca, kod nje konzumirate različitu hranu (kad ste gladni, ne birate), osjećate sitost kad pojedete obrok i nakon što jedete prestajete misliti na hranu. Kod emocionalne gladi, vi ste u jednom trenutku siti, a onda odjednom „umirete“ od gladi, tu glad morate odmah utažiti, imate želju za posebnom hranom (pizza, čokolada), ne osjećate je u želucu nego u ustima (želim okusiti pizzu), uključuje nesvjesno jedenje (vi ne znate koliko ste pojeli), ne utažava se nakon što pojedete i osjećate krivnju nakon jela, stalno jedete, i sve što više jedete, osjećate sve veću prazninu. Tu postoji određeni krug. Osoba jede da bi ispunila prazninu, kad pojede osjeća se krivo jer je puno pojela i zbog te krivnje ponovo poseže za hranom, u biti što više jede, praznina je sve veća.

    U Zdravom gradu Poreč od 2009. djeluje program Debljina – bolest ili izbor, koji se sastoji od 20 radionica baziranih na grupnom radu. Na radionicama se govori o hrani, o ovisnosti o jedenju, o emocionalnom jedenju te tehnikama suočavanja sa problemima i mogućnostima koje se mogu primijeniti kako bi osobe došle do zdravog izbora ponašanja i skidanja prekomjernih kilograma. Cilj programa jest osvještavanje emocionalne komponente unutar cjelokupnog ponašanja i procesom treninga ugradnja samokontrole kao trajni zalog izbora u kontroli tjelesne težine.

    Radionice vode dr. Nino Basanić i psihologinje Marijana Rajčević Kazalac i Tina Benčić uz podršku nutricionista. Program se odvija utorkom i četvrtkom u popodnevnim satima u prostorima Zdravog grada, a za korisnike programa organizirano je i vježbanje u grupi pod stručnim vodstvom kineziologa. Pozivamo sve zainteresirane osobe da se prijave na broj 052/452-335 i izaberu za sebe zdravo ponašanje.

    Program je usmjeren na:

    • individualnu razinu jačanja svakog člana i poticanja samokontrole i zdravijih izbora ponašanja usmjerenih prema kontroli vlastite težine i zdravlja općenito.