• Početna
  • Europska mreža zdravih gradova
  • Decrease
  • Increase

Europska mreža zdravih gradova

Projekt "Zdravi grad" pokrenuo je 1987. godine Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te da potakne i omogući direktnu suradnju među njima na programima za unapređenje zdravlja bez barijera i političkih granica.

Od začetka projekta, glavni predmet interesa, na razini Europske mreže zdravih gradova, prvenstveno su bili i ostali gradovi ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade, a u kojima se značajno može utjecati na unapređenje zdravlja građana.

Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji „Zdravlje za sve za 21. stoljeće“ i „Lokalni red za 21. stoljeće“, čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini vlastitog grada.

Nadalje, projekt je baziran na koncepciji koja afirmira holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Tako je na svaku od ovih dimenzija, ovisno o prioritetima zajednice, moguće djelovati kako bi se unaprijedilo zdravlje ljudi. Temeljna je postavka europskog projekta "Zdravi grad" spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje kao temeljnu vrijednost.

Kako na zdravlje utječu razni čimbenici (stanje okoliša, uvjeti stanovanja, socijalna sigurnost i zaštita građana, obrazovanje...), tako projekt "Zdravi grad" potiče uključivanje i projektno partnerstvo predstavnika raznih ustanova / organizacija / NGO-a u svakoj zajednici. Upravo zbog takvih utjecaja, usmjerenost na zdravlje u zajednici, u najširem smislu, podrazumijeva uključivanje u brigu za zdravlje onih predstavnika zajednice koji djeluju izvan sustava zdravstva. Na taj način se, u zajedničkom procesu djelovanja za poboljšanje zdravlja, podržava "intersektorsko ili međuresorno djelovanje" odnosno multidisciplinarni pristup unapređenju zdravlja u zajednici.

Europski projekt "Zdravi grad" realizirao se u nekoliko faza pri čemu su dosad dovršene četiri faze:

I.

U prvoj fazi od 1987. – 1992. cilj je bio ojačati učešće lokalne zajednice, uklanjajući političke i institucionalne barijere u stvaranju široke društvene politike zdravlja. Cilj ove faze bio je "izgraditi" i staviti u funkciju "infrastrukturu" za provođenje projekta "Zdravi grad". U prvoj fazi učestvovalo je 35 europskih gradova uključujući i Zagreb. Očekivani produkt ove faze – izgraditi infrastrukturu za provođenje projekta Zdravi grad.

II.

U drugoj fazi od 1993. do 1998. godina cilj je bio usvajanje društvene politike zdravlja na razini grada, povezivanje raznih sustava u zajednici i građana u alijansu (savezništvo) za zdravlje te stvaranje, usvajanje i provođenje strateških dokumenata „Zdravog grada“ – „Gradske slike zdravlja“ i „Gradskog plana za zdravlje“. Ti dokumenti predstavljaju osnovu za određivanje prioriteta u zajednici, strateško planiranje i brigu za zdravlje.

III.

Treća faza od 1998. do 2003. godine imala je za cilj implementirati Gradski plan za održivi razvoj zdravlja rukovodeći se dokumentima Regionalnog europskog ureda "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21. stoljeće". U ovoj fazi učestvovalo je oko 50-tak velikih europskih gradova.

IV.

Četvrta faza (2003.-2008.) okupila je više od 90 velikih europskih gradova i još mnogo manjih u okviru njihovih nacionalnih mreža. U ovoj fazi fokus interesa su predstavljale četiri centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje i tjelesna aktivnost građana. Radi značajnih promjena u okruženju sredinom četvrte faze uvedeno je nekoliko novih podtema - zdravlje migranata, globalno zatopljenje, pripremanje za krizne situacije (javnozdravstveni incidenti, katastrofe…), kreativni gradovi (promicanje urbane kvalitete života kroz kreativnost) i socijalni marketing. Četvrta faza Europskog projekta zatvorena je zagrebačkom konferencijom u listopadu 2008. godine usvajanjem deklaracije koja oblikuje vodeći izazov u petoj fazi.

V.

Petu fazu (2008.-2013.) obilježit će tri centralne teme: razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život te zdravo urbano okruženje i dizajn društvenih odrednica zdravlja radi potrebe da se pravičnost ugradi u sve lokalne politike. Vodeći izazov pete faze baziran je na deklaraciji i glasi: „Zdravi grad prije svega treba biti grad za sve svoje stanovnike, inkluzivan, suportivan, socijalno osjetljiv i sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana“, a moto projekta u petoj fazi glasi „Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama“.

Danas je projekt "Zdravi grad" svjetski projekt u kojeg je uključeno oko 2000 gradova diljem svijeta i jedan od najperspektivnijih projekata za očuvanje i unapređenje zdravlja. U uvjetima života suvremenog svijeta i brojnih rizika za zdravlje, projekt "Zdravi grad" motivira države, lokalne zajednice i pojedince da preuzmu odgovornost u brizi o osobnom i zdravlju svojih građana te da ga vlastitim snagama unapređuju.

Hrvatska mreža Zdravih gradova od početka je član Europske mreže i jedna je od najaktivnijih i najuspješnijih mreža u realizaciji specifičnih projekta za zdravlje. Povodom 20 godina postojanja i djelovanja Hrvatske mreže zdravih gradova (1998. – 2008.), Zagreb je dobio domaćinstvo godišnje Konferencije europske mreže zdravih gradova u listopadu 2008.

World Health Organization
Regional Office for Europe, Scherfigsvej 8, Copenhagen DK-2100
e-mail: infowhohcp@euro.who.int
www: www.euro.who.int/healthy-cities

vrh stranice

© 2011 Zdravi grad Poreč
{webis}